|
Reakcije aluminija s halkogenim i halogenim elementima Sinteza aluminija sa sumporom
Pribor:
tarionik s tučkom, dvije male žlice za kemikalije, tronožac, azbestna mrežica, špiritna grijalica, šibice, eza, spatula.
Kemikalije:
aluminij u prahu, sumporni prah.
Postupak:
U tarioniku su dobro izmiješane dvije male žlice sumpornog praha s upola manjom količinom aluminija u prahu. Pripremljena smjesa stavljena je na azbestnu mrežicu, prethodno stavljenu na tronožac. U plamenu plamenika užarena je eza, te je njezin užareni kraj stavljen u pripremljenu smjesu.
Od dodira užarene igle, smjesa se na tom mjestu užari i žar se dalje širi sam od sebe. Ubrzo se smjesa zapali i, popraćena mnoštvom iskrica, izgori u blještavom plamenu. Proces je vrlo brz i traje svega nekoliko sekundi.
Mjere opreza:Postavljanje zaštitnog stakla. Prostor u kojem se izvodi pokus je dobro zračena.
Sinteza aluminija sa jodom
Pribor:
tarionik s tučkom, spatula, dvije male žlice za kemikalije, metalna ploča, mramorna ploča, kapalica, čaša.
Kemikalije:
aluminij u prahu, kristali joda, voda.
Postupak:
Nekoliko kristalića joda usitnjeno je u tarioniku. Potom je dodana jednaka količina aluminija u prahu. Sve je dobro izmiješano u jednoličnu smjesu. Tako priređena smjesa stavljena je na metalnu ploču(postavljenu na ploču od mramora), te je oblikovana u stožac, kojem je načinjen maleni otvor na vrhu. U taj je otvor, kapalicom dodano nekoliko kapi vode, te je reakcijska posuda pokrivena staklenim zvonom.
Po dodatku vode, smjesi aluminija u prahu i joda, oblikovanoj u stožac, opaža se kako iz njegova vrha počinje izlaziti gusti crvenoljubičasti dim. Nakon nekog vremena dolazi do burne egzotermne reakcije popraćene plamenom iste boje.
Mjere opreza:Pokus je izveden pod staklenim zvonom, a kao dodatna mjera sigurnosti postavljeno je zaštitno staklo. Prostor u kojem se izvodi pokus potrebno je zračiti.
Sinteza aluminija s bromom
Pribor:
boca širokog grla, lijevak, karton, epruveta, pinceta, satno stakalce, čaša.
Kemikalije:
aluminijeva žica, brom.
Postupak:
Epruveta je provučena kroz karton i stavljena u bočicu širokog grla, tako da ne dodiruje dno bočice. U epruvetu je uliveno oko 1 mL broma. Pincetom dohvatimo komadić aluminijeve žice dužine oko 1 cm, savijene u prsten, te ju ubacimo u epruvetu kojom potom poklopimo čašom, a zatim sve još pokrijemo staklenim zvonom.
Aluminijeva žica se nakon nekog vremena užari i od nje nastane kuglica koja juri površinom broma. Pri tom se čuje jače ili slabije pucketanje, a iz epruvete izlazi bijeli dim i bromova para, što je posljedica naglog spajanja aluminija s bromom u aluminijev bromid.
Ove pokuse izveo je, na državnom susretu i natjecanju iz kemije u Rovinju 2002, Mario Šestan učenik 3. razreda, Gimnazija Karlovac. Mentor: Jasminka Žiža.
|