Povećanje viskoziteta sumpora zagrijavanjem


 Pribor:

epruveta, čaša, drvena štipaljka, plamenik.


Kemikalije:

sumpor.


Postupak:

Epruveta je, do polovice, napunjena kristalićima sumpora. Drvenom štipaljkom se uhvati epruveta i zagrijava. Polaganim zagrijavanjem nastaje žućkasta taljevina. Naglim zagrijavanjem, taljevina je tamnija. Daljnjim zagrijavanjem taljevina postaje sve tamnija. Na temperaturi oko 2000C sumpor je toliko viskozan, da ne istiće iz epruvete. Ako se zagrijavanje nastavi, sumpor ponovo prelazi u tekućinu, čije je vrelište na 4450C. Na hladnijim dijelovima epruvete primijećeno je hvatanje čestica sumpora, tzv. sumporni cvijet, zbog sublimacije sumpora. Ako se rastaljeni sumpor izlije u tankom mlazu u čašu s hladnom vodom, nastaje plastični sumpor.

Pri sobnoj temperaturi stabilne su dvije kristalne modifikacije sumpora-rompska i monoklinska, građene od molekula S8. U rompskom sumporu elementarna ćelija sadrži 16 molekula S8, a u monoklinskom 6 molekula S8.
Pri temperaturi 95.5oC odvija se prijelaz rompskog sumpora u monoklinski i povratan je.
Na temperaturi tališta 119.5oC iz kristalne rešetke se oslobađaju prstenaste molekule S8.
Daljnjim zagrijavanjem pucaju prsteni i prelaze u lančasti oblik.
Zbog nesparenih elektrona na krajevima lanaca, lanci se povezuju u duže lance i ta se tendencija nastavlja do temperature oko 200oC. Viskozitet taljevine raste zbog nastajanja sve dužih lanaca koji se međusobno isprepliću, tako da nema karakteristične pojave smanjenja viskoznosti povećanjem temperature zbog svladavanja međumolekulskih sila.
Pri temperaturi od oko 200oC taljevina sumpora je toliko viskozna da ne može isteći iz epruvete.
Daljnjim zagrijavanjem sumpor ponovno prelazi u tekuće stanje zbog pucanja lanaca, a viskozitet taljevine se smanjuje. Izlijevanjem tako rastaljenog sumpora u čašu s hladnom vodom, dobije se plastični sumpor koji se može izvlačiti u duga vlakna, ako je čist.
Dobivanje natrijevog sulfata dvostrukom izmjenom
Kivi elektrana
Djelovanje razrijeđenih kiselina na metale
Reakcija magnezija i vode
Mrkva kao katalizator
Ispitivanje svojstava kalcijeva karbonata
Goruća pjena
Dobivanje srebrovog klorida
Dobivanje netopljivih soli taloženjem
Termit
Preparacija željezovog(III) acetilacetonata
Dobivanje ozona iz kalijevog permanganata i sulfatne kiseline
Određivanje sadržaja vitamina C u tableti (Plivit C) kiselo-baznom titracijom
Dobivanje etil-acetata
Dobivanje sulfatne kiseline postupkom olovnih komora
Posrebrivanje
Reakcije aluminija s halkogenim i halogenim elementima
Model uređaja za gašenje požara
Ovisnost otpora otopine o količini otopljenih tvari
Zastava
Željezovi ioni
Sijevanje u epruveti
Galvanski članci
Dobivanje amonijaka
Katalitičko djelovanje manganovog(II) iona
Cijano kompleksi željeza
Svojstva vodikovog peroksida
Elektroliza alkalijskih klorida pomoću dijafragme
Aqua fortis
Određivanje tvrdoće vode
Katalitičko djelovanje kalijevog nitrata na redukciju kalijevog permanganata vodikom
Promjena naboja koloidnih čestica
Napetost površine i površinski aktivne tvari
Dobivanje klora elektrolizom natrijeva klorida
Otkrivanje netopljivosti
Utjecaj temperature na brzinu reakcije
Obojena ravnoteža
Sok crvenog kupusa kao indikator
Dokazivanje nekih sastojaka Coca-cole
Dobivanje i ispitivanje svojstava vodika
Dobivanje natrijevog sulfata dvostrukom izmjenom
Dobivanje i svojstva ugljikovog (IV) oksida
Djelovanje katalizatora
Dobivanje dušika reakcijom amonijevog klorida i natrijevog nitrita
Pokusi s ugljikovim dioksidom
Dobivanje modre galice i dokazivanje njezine štetnosti
Dobivanje i svojstva amonijaka
Ispitivanje bezbojnih tekućina prirodnim indikatorima
Otapanje natrijevog acetata u vodi
Elektroliza vodene otopine natrijeva klorida
Katalitička oksidacija amonijaka
Zrnati sumpor
Kemijski skakač
Elektroliza vodene otopine cinkova klorida
Kemijsko razlaganje natrijevog hidrogen karbonata
Dokazivanje ugljikovog dioksida dobivenog reakcijom octa i sode bikarbone
Silikatni vrt
Određivanje debljine aluminijske folije
copyright 1999-2000 e_škola_________kemija