|
|
Na ovim stranicama nalaze se odgovori vezani
uz pitanja koje postave svi zainteresirani kao i sažetak tema koje
su obrađivane kroz diskusijske liste.
|
|
|
 |
| 9595. |
Dobar dan,
imam nekoliko upita vezanih uz kemijske standarde, definicije, njihovo (ne)korištenje i o IUPAC-u.
Nedavno sam počeo čitati zelenu "IUPAC-ovu" knjigu što me navelo na razmišljanje o notaciji kemije koju koristim gotovo svakodnevno.
Pitanja koja imam vezana su uz sljedeće teme:
1. "→" i "="
2. dim(Kc) i dim(Kp)
3. v=k*a ili v=k*c
4. M=Mr*Mu
Prvo, prema navedenoj knjizi u sekciji "4.10.1 (iii) (b) Equations for chemical reactions" pronašao sam da je u kemiji potpuno korektno koristiti znak jednakosti (=) za "stoichiometric equation", dok se znak (→) koristi za "net forward reaction". Moj problem je što zapravo nisam siguran točno što je "stehiometrijska jednadžba" te nisam siguran jesam li ju ikad uopće vidio, samo znam da mi je oduvijek rečeno da se znak jednakosti nikada ne smije koristi za JKR.
Drugo, u kemiji postoji pojam (termodinamičke) konstante ravnoteže, "K", koja je bezdimenzijska veličina određena kemijskim aktivitetima/fugacitetom za neku ravnotežnu reakciju. Također postoje koncentracijska konstanta ravnoteže (Kc) određena koncentracijama i tlačna konstanta ravnoteže (Kp) određena tlakovima, te druge slične koje sve imaju svojstvo da im mjerna jedinica ovisi o stehiometrijskim brojevima i u koje se "ne stavljaju" krutine i tekućine, već uglavnom samo plinovi/otopljene tvari. Moj problem s ovime jest što postoji relacija K=Kγ*Kc, tj K=Kγ*Kp, koja očekuje da su Kp i Kc imaju dimenziju 1. Isto me zanima, zar se ne bi trebali svi reaktanti i produkti stavljati u konstante (bez obzira na agregacijsko stanje) pa da se onda u produktu s vlastitim koeficijentima aktiviteta ponište. Također sam naišao na formulu gdje se dijeli sa standardnim tlakom (p/p°) /koncentracijom (c/c°) 1 bara/1M što uzrokuje da Kc, Kp i slični imaju uvijek zapravo dimenziju 1, te na pojam koncentracijskog kvocijenta ("concentration quotient") K^c. Nije mi jasno kako toliko različitih, nekompatibilnih definicija može postojat za pojmove koji se nazivaju identično ili gotovo jednako? Koji su pojmovi zapravo "točni", koji "fizikalni", a koji se zapravo koriste?
Bili se trebali Kc i Kp s mjernom jedinicom, bez tvari čiji su aktiviteti 1 označivati drukčije ili ostaviti ovako?
Treće me zanima relacija između aktiviteta i kemijske kinetike, te koncentracije i kemijske kinetike. Poznato je da brzina kemijske reakcije definirana kao promjena koncentracije tvari po jedinici vremena. Mene više zanima ovaj drugi dio, a to je produkt koeficijenta brzine kemijske reakcije i koncentracije tvari na njihov parcijalni red reakcije. može li se ovdje koncentracija analogno zamijeniti aktivitetom? Ako može znači li to da prava konstanta brzine uvijek ima jedinicu M/s? Ako ne može, zašto ne? Pronašao sam par radova koji su diskutirali nešto o tome i par rasprava ali nisam uspio izvući konkretan zaključak.
I zadnje se tiče konstante molarne mase, Mu, koja se iz nekog razloga nigdje ne spominje i koja nema vrijednost 1 g/mol. Zanima me zašto se jednadžba M=Mr*Mu gotovo pa ni ne može naći nigdje (u literaturi), već se umjesto samo kaže da se na relativnu molekulsku masu "doda" g/mol? Zar je stvarno toliko nebitna da je opravdano pravit se kao da ni ne postoji, i koliko velike implikacije ima činjenica da je Mu = 1.00000000105×10−3 kg/mol, a aproksimira se da je 1? Pretpostavljam da je dosta nebitno u praksi, no svejedno me zanima kako se tako nešto što mi se čini temeljno za kemijsku račun jednostavno ignorira.
Također zanima me postoje li hrvatske verzije IUPAC-ovih knjiga te drži li IUPAC i na našim prostorima "vrhovni autoritet" nad nomenklaturom i definicijama s obzirom na to da se uglavnom na njih referiram? Ima li hrvatska kemija neke specifičnosti koje se bitno razlikuju s obzirom na IUPAC.
Nadam se da pitanja nisu preduga i besmislena, te se ispričavam za nepoštivanje normi hrvatskog standardnog jezika.
Lijep pozdrav.
Martin Muha
|
22.09.2026
|
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
