|
|
Na ovim stranicama nalaze se odgovori vezani
uz pitanja koje postave svi zainteresirani kao i sažetak tema koje
su obrađivane kroz diskusijske liste.
|
|
|
 |
| 117. |
Pozdrav! Imam vise pitanja vezanih uz valencije i oksidacijske brojeve. Citala sam neke vase starije odgovore, neke stvari su mi jasne,a neke i dalje ne razumijem. 1.: Nije mi jasna sama razlika izmedju valencija i oksidacijskih brojeva. Je li pri odredjivanju imena spojeva pozeljnije odredjivati valencije ili oksidacijski broj i koja je uopće razlika osim u tome sto ispred valencije ne trebamo stavljati plus ili minus? Znam da je npr. valencija kisika uvijek 2, a oksidacijski broj moze biti 2,1 ili 1/2 pa znam da je neka razlika, ali ne znam koja. 2 pitanje: Pročitala sam na wikipediji → https://sh.wikipedia.org/wiki/Valentni_elektron da maksimalna valencija ne može biti veća od broja valentnih elektrona, a kasnije dolje pise da d elektroni mogu sudjelovati u gradjenju veza. Npr. za Sc el. konfiguracija je 4s2 3d1. Ovaj elektron u trećoj ljusci nije valentan, ali bi li on mogao tvoriti jos jednu valenciju? 3. pitanje: Možemo li polarnost molekule odrediti po obliku molekule tako da se vodimo "pravilom" da su simetricne molekule nepolarne,a asimetricne nepolarne? Prvi put kad sam isla primjeniti to pravilo za SCl2 sam mislila da je to nepolarna jer ako zanemarimo ove nepodijeljene elektrone izgleda simetricno. I onda kad sam pitala neke ucenike u razredu, oni su rekli da iako izgleda simetricno, ako ima nepodijeljenje elektrone je polarna (pa posto elektron kruzi okolo onda ipak ima logike da je asimetricna). Citala sam i starije odgovore kako odrediti polarnost, ali me zanima moze li se na ovaj nacin posto na satu nismo radili po vasim objasnjenjima? Nadam se da shvacate sto pitam jer znam da je malo zbrkano napisano. Unaprijed hvala na odgovoru.
Mirta M
|
11.01.2018
|
| 113. |
Poznato je da elektronegativnost u periodnom sustavu raste odozdo prema gore i s lijeva na desno. Kako onda objasniti da u borovoj i ugljikovoj skupini (i u prijelaznim elementima) elektronegativnost malo raste, malo pada?
| B 2.0 |
C 2.5 |
| Al 1.6 |
Si 1.9 |
| Ga 1.8 |
Ge 2.0 |
| In 1.8 |
Sn 1.9 |
| Tl 1.6 |
Pb 2.3 |
Utječe li elektronegativnost na energiju koju je potrebno uložiti da se raskine kovalentna veza (između dva atoma istog elementa) i energiju koja se dobije ostvarivanjem takve veze?
Sudeći prema podatcima s Wikipedije, elektronegativnost silicija iznosi 1.9, germanija 2.0. Poznato je da širina zabranjenog pojasa u poluvodiču siliciju iznosi 1eV - 1.3eV (ovisno o temperaturi) dok u germaniju iznosi 0.6eV - 1eV. Ima li širina zabranjenog pojasa veze s elektronegativnošću?
Poznato je također da pri LED emisiji silicij emitira infra-crveno svijetlo kraće valne duljine nego germanij. Ima li valna duljina veze s elektronegativnošću?
Razumijem da valna dužina ovisi o razlici energija vodljivog i valentnog pojasa, ali postoji li formula koja to povezuje s elektronegativnošću?
Kakva je situacija kod složenih poluvodiča tipa SiC, GaAs?
Tomislav B.
|
20.09.2017
|
Broj zapisa koji odgovaraju uvjetima upita za pretraživanje: 159
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
