Na koji način mogu elektroni iz d-orbitala (i f-orbitala) sudjelovati u kovalentnim vezama iako nisu u vanjskoj ljusci? Je li riječ o stvaranju hibridnih orbitala?

Ime i prezime: Tomislav B. tomislav.budor@fer.hr

 


Svi valentni elektroni mogu sudjelovati u tvorbi kovalentnih veza i upravo je to ono što ih čini valentnima. Bivanje u zadnjoj, odnosno valentnoj ljusci samo znači da (među elektronima tog atoma) imaju najveći glavni kvantni broj. On je dovoljan, ali ne i nužan uvjet za valentnost elektrona, budući da valentni mogu biti i elektroni s manjim glavnim kvantnim brojem. Nešto bolje sročen uvjet za valentnost elektrona njegova je energija. Valentni su oni elektroni koji imaju najviše energije u atomu nekog elementa, a one ne ovise samo o glavnom kvantnom broju.
Račun kojim se teorijski određuje koji su elektroni valentni, a koji ne, dovoljno je zamršen da je lakše voditi se opaženom stvarnošću, odnosno naučiti da su d-elektroni prijelaznih metala valentni, baš kao i f-elektroni lantanoidâ i aktinoidâ. Alternativno, može se pratiti energije ionizacije, proučavati trendove u oksidacijskim stanjima i koordinacijskim spojevima elementata, izvoditi elektronske konfiguracije i iz svega skupa zaključiti što je valentno, a što ne. Tako je uostalom to znanost i napravila.
Usput budi rečeno, f-elektroni mogu sudjelovati u tvorbi jednog dosta egzotičnog tipa kovalentne veze. Naime, kvantnomehanički računi pokazali su da bi u molekulama uranija, U2, trebale postojati φ-veze, kod kojih se preklapaju f-orbitale povezanih atoma.

Pozdrav,

Odgovorio: Ivica Cvrtila   i.cvrtila@rug.nl

<-- Povratak

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija