|
 |
|
Poznato je da elektronegativnost u periodnom sustavu raste odozdo prema gore i s lijeva na desno. Kako onda objasniti da u borovoj i ugljikovoj skupini (i u prijelaznim elementima) elektronegativnost malo raste, malo pada?
| B 2.0 |
C 2.5 |
| Al 1.6 |
Si 1.9 |
| Ga 1.8 |
Ge 2.0 |
| In 1.8 |
Sn 1.9 |
| Tl 1.6 |
Pb 2.3 |
Utječe li elektronegativnost na energiju koju je potrebno uložiti da se raskine kovalentna veza (između dva atoma istog elementa) i energiju koja se dobije ostvarivanjem takve veze?
Sudeći prema podatcima s Wikipedije, elektronegativnost silicija iznosi 1.9, germanija 2.0. Poznato je da širina zabranjenog pojasa u poluvodiču siliciju iznosi 1eV - 1.3eV (ovisno o temperaturi) dok u germaniju iznosi 0.6eV - 1eV. Ima li širina zabranjenog pojasa veze s elektronegativnošću?
Poznato je također da pri LED emisiji silicij emitira infra-crveno svijetlo kraće valne duljine nego germanij. Ima li valna duljina veze s elektronegativnošću?
Razumijem da valna dužina ovisi o razlici energija vodljivog i valentnog pojasa, ali postoji li formula koja to povezuje s elektronegativnošću?
Kakva je situacija kod složenih poluvodiča tipa SiC, GaAs?
|
|
Ime i prezime:
Tomislav B.
|
 |
 |
Poznato je da danas ljudi prosječno žive osamdesetak godina. Kako onda objasniti da neki umiru već u tridesetima, a neki dožive i stotu?
Poznato je da radioaktivni elementi tipično imaju atomske brojeve preko 90. Kako onda objasniti da postoje radioaktivni nuklidi s posve malim atomskim brojevima, poput npr. tricija ili ugljika-14?
Poznato je da biljke energiju dobivaju fotosintezom. Kako onda objasniti da postoje biljke koje uopće nemaju klorofila?
U sva tri slučaja koja sam opisao, kao i u tvojem pitanju, prvo je opisano neko pravilo, a potom slučajevi koji se u njega ne uklapaju. U sva sad već četiri slučaja odgovor uključuje demontiranje pitanja. To što ljudi prosječno žive određeni broj godina ne govori ništa o tomu koliko će dugo živjeti pojedinac. To što su prirodni radioaktivni elementi tipično teški ne znači da se među lakim elementima neće naći pokoja radioaktivna jezgra. To što su se biljke razvile kao fotosintetski organizmi ne isključuje mogućnost da neke od njih nađu druge načine preživljavanja (npr. parazitiranje). Općenito, anomalije znače da su izrečena pravila samo pravila, a ne zakonitosti. Predmet ostavljen da visi u zraku neće ostati gdje je ostavljen, već će pasti na tlo, i to ravno prema dolje (osim ako nije baš jak vjetar). Natrij ubačen u vodu dat će vodik i natrijevu lužinu (s tim da reakcije budu svakakve). Eter ostavljen u otvorenoj posudi brzo će ispariti. Bilo kakvo odstupanje od tih zakonitosti zahtijevalo bi podrobno objašnjenje.
Ukratko, elektronegativnost je fenomen malko složeniji od toga da se može opisati kao nešto što raste prema gore i udesno kroz tablicu periodnog sustava elemenata. Ipak, taj je opis dostatan da se snađeš među elementima, dok ćeš za bilo što preciznije ionako trebati tablicu s elektronegativnostima ili račun.
Što se utjecaja na jakost veze tiče, rekao bih da elektronegativnost s jakostima kemijskih veza dijeli uzrok, a to su atomski brojevi i elektronske konfiguracije. Prema tomu, iz nje se ne može procjenjivati jakost veze, već samo koliko će veza biti polarna.
Isto vrijedi i za odnos elektronegativnosti i električnih svojstava poluvodičâ: zajednički uzrok opet leži u tomu kako su posloženi elektroni, a korelacije vjerojatno nema smisla tražiti.
A dalje bih ukratko rekao da si na krivom putu. Naravno, ne mogu u to biti posve siguran, tako da ću rado pogledati bilo kakve pravilnosti koje nađeš u odnosu elektronegativnosti i električkih svojstava elemenata. Ako ih stvarno nađeš.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
