|
|
Na ovim stranicama nalaze se odgovori vezani
uz pitanja koje postave svi zainteresirani kao i sažetak tema koje
su obrađivane kroz diskusijske liste.
|
|
|
 |
| 7308. |
Pozdrav! Imam par pitanja vezanih za vreliste tekucina. Mozete li malo pojasniti onaj poznati primjer sa ekspres loncem? Pokusat cu objasniti zasto mi to nije jasno. Na Himalaji je vreliste vode nize nego kod nas, ne znam koliko je tocno ali recimo npr. 50 stupnjeva, a u ekspres loncu 120 stupnjeva. I sad, da bi voda zavrila, potrebno je da se tlak pare izjednaci s tlakom plina iznad tekucine. Posto se hrana bolje kuha u ekspres loncu, zar nije teze zagrijati vodu do temperature u ekspres loncu, nego do nize temperature? Posto mi je jasno da se u eksp. loncu bolje kuha jer je visa temperatura, nekako mi je logicno da dodje na isto brzina kuhanja dok se voda u ekspres loncu zagrije do tad? Vjerujem da je odgovor jednostavan, ali meni nikako da klikne. I jos jedno pitanje. Zasto kad voda vrije, izlaze veliki mjehuri plina iz dna lonca? Kad hlapi, ne izlaze nikakvi mjehuri. I zadnje pitanje na ovu temu. Mozete li objasniti je li istina da su tlak pare i vreliste obrnuto proporcionalno? Ako jest, mozete li pojasniti malo na nekom primjeru to, jer ja stvarno ne mogu razumijeti logiku u tome. Hvala unaprijed na odgovoru.
Mirta M
|
20.01.2018
|
| 7297. |
Pozdrav! Imam vise pitanja vezanih uz valencije i oksidacijske brojeve. Citala sam neke vase starije odgovore, neke stvari su mi jasne,a neke i dalje ne razumijem. 1.: Nije mi jasna sama razlika izmedju valencija i oksidacijskih brojeva. Je li pri odredjivanju imena spojeva pozeljnije odredjivati valencije ili oksidacijski broj i koja je uopće razlika osim u tome sto ispred valencije ne trebamo stavljati plus ili minus? Znam da je npr. valencija kisika uvijek 2, a oksidacijski broj moze biti 2,1 ili 1/2 pa znam da je neka razlika, ali ne znam koja. 2 pitanje: Pročitala sam na wikipediji → https://sh.wikipedia.org/wiki/Valentni_elektron da maksimalna valencija ne može biti veća od broja valentnih elektrona, a kasnije dolje pise da d elektroni mogu sudjelovati u gradjenju veza. Npr. za Sc el. konfiguracija je 4s2 3d1. Ovaj elektron u trećoj ljusci nije valentan, ali bi li on mogao tvoriti jos jednu valenciju? 3. pitanje: Možemo li polarnost molekule odrediti po obliku molekule tako da se vodimo "pravilom" da su simetricne molekule nepolarne,a asimetricne nepolarne? Prvi put kad sam isla primjeniti to pravilo za SCl2 sam mislila da je to nepolarna jer ako zanemarimo ove nepodijeljene elektrone izgleda simetricno. I onda kad sam pitala neke ucenike u razredu, oni su rekli da iako izgleda simetricno, ako ima nepodijeljenje elektrone je polarna (pa posto elektron kruzi okolo onda ipak ima logike da je asimetricna). Citala sam i starije odgovore kako odrediti polarnost, ali me zanima moze li se na ovaj nacin posto na satu nismo radili po vasim objasnjenjima? Nadam se da shvacate sto pitam jer znam da je malo zbrkano napisano. Unaprijed hvala na odgovoru.
Mirta M
|
11.01.2018
|
| 7294. |
Ove tvari razvrstaj na organske i anorganske:kalcijev karbonat,sapun,natrijev klorid,modra galica,šećer glukoza,škrobno brašno,kamen ili kvarc,petrolej,sumporna kiselina,svinjska mast,kaučuk.
Može pomoć u razvrstavanju?
TONKA
|
02.01.2018
|
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
