Pozdrav! Možete li razjasniti razliku između unutarnje energije, entalpije, promjene unutarnje energije i prirasta entalpije? Kad sam pitala neke osobe za razliku između unutarnje energije i entalpije, obično sam dobila definiciju prirasta entalpije i unutarnje energije, tj. često vidim da su definicije na razlicitim mjestima kad procitam zbrkane, točnije definicije za prirast entalpije i entalpije se mijesaju ili se barem meni tako cini? Hvala unaprijed na odgovoru.

Ime i prezime: Mirta M gitara29@yahoo.com

 


Unutarnja energija je energija koju treba uložiti da se neki sustav izgradi od elementarnih čestica (atomskih jezgara i elektronâ), a entalpija zbroj unutarnje energije i volumnog rada pri nastajanju tog sustava (za njegovo uguravanje u neki prostor pri određenim uvjetima).
Iako bi ta dva opisa bila najbliža nekakvim apsolutnim konceptima, i oni su, dosta očito, relativni, odnosno odnose se ne na apsolutne energije, nego na energijske promjene. Razlog tomu je što su apsolutne energije em nepoznate (jer ne znamo koliko duboko ide organizacija materije, makar sasvim sigurno ide dublje od atomskih jezgara i elektronâ, s kojima u ovim definicijama baratamo), em nepotrebne za bilo kakvu praktičnu svrhu. Kako kemija ne ide dublje od valentnih elektrona, gole atomske jezgre su više nego dovoljno udaljene polazne točke za (kvantnomehanički) račun, dok je za termodinamiku dovoljno definirati standardna stanja (npr. određeni alotropi elementarnih tvari pri atmosferskom tlaku) i sve ostalo postaviti prema njima.
U tom svjetlu, unutarnja energija i promjena unutarnje energije znače isto, baš kao i entalpija i promjena entalpije. K tomu, unutarnju energiju, odnosno entalpiju, redovito se spominje za konkretne (kemijske) promjene, a ne za sustave, odnosno tvari. Standardna entalpija je, kao što ti je vjerojatno poznato, zapravo standardna entalpija formiranja neke tvari iz polaznih elementarnih tvari. Drugim riječima, to isto nije neka apsolutna brojka, već veličina koja se odnosi na (kemijsku) promjenu. Standardne unutarnje energije pak nema, budući da unutarnja energija ne ovisi o vanjskim uvjetima.

Što se zbrke tiče, nisam se nikad bavio sustavnom analizom udžbenikâ kemije, ali ne mogu reći da me čudi postojanje određenog terminološkog nereda. Kemija je praktična znanosti i jasne teorijske zasade nisu od fundamentalnog značaja za istraživanje, tako da u njoj mogu opstati i oni kojima ide rad u laboratoriju, a teorija baš i ne. Dodamo li tomu činjenicu da udžbenike ponekad pišu oni kemičari kojima ništa drugo ne ide, a kadšto ni sâma kemija, eto nam temelja za divnu zbrku.
Vjerojatno bi nam svima život bio puno lakši da se, umjesto definicija, u nastavu kemije ubaci nekoliko jednostavnih pokusa koji bi pokazali da se u kemijskim reakcijama može oslobađati i upijati toplina te da se to može i mjeriti. S tom podlogom vjerojatno bi bilo lakše shvatiti kako i zašto ta toplina može ovisiti i o tlaku, negoli s kakvom god definicijom.

Pozdrav,

Odgovorio: Ivica Cvrtila   i.cvrtila@rug.nl

<-- Povratak

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija