|
 |
|
Pozdrav! Imam par pitanja vezanih za vreliste tekucina. Mozete li malo pojasniti onaj poznati primjer sa ekspres loncem? Pokusat cu objasniti zasto mi to nije jasno. Na Himalaji je vreliste vode nize nego kod nas, ne znam koliko je tocno ali recimo npr. 50 stupnjeva, a u ekspres loncu 120 stupnjeva. I sad, da bi voda zavrila, potrebno je da se tlak pare izjednaci s tlakom plina iznad tekucine. Posto se hrana bolje kuha u ekspres loncu, zar nije teze zagrijati vodu do temperature u ekspres loncu, nego do nize temperature? Posto mi je jasno da se u eksp. loncu bolje kuha jer je visa temperatura, nekako mi je logicno da dodje na isto brzina kuhanja dok se voda u ekspres loncu zagrije do tad? Vjerujem da je odgovor jednostavan, ali meni nikako da klikne. I jos jedno pitanje. Zasto kad voda vrije, izlaze veliki mjehuri plina iz dna lonca? Kad hlapi, ne izlaze nikakvi mjehuri. I zadnje pitanje na ovu temu. Mozete li objasniti je li istina da su tlak pare i vreliste obrnuto proporcionalno? Ako jest, mozete li pojasniti malo na nekom primjeru to, jer ja stvarno ne mogu razumijeti logiku u tome. Hvala unaprijed na odgovoru.
|
|
Ime i prezime:
Mirta M
gitara29@yahoo.com
|
 |
 |
Ključna veličina za termičku obradu hrane, u što spada i kuhanje, je temperatura. Za kemijske procese, u što opet spada i kuhanje, vrijedi pak pravilo da će se oko 300 K brzine kemijskih promjena s porastom temperature ugrubo udvostručavati svakih deset stupnjeva. Odnos brzine reakcije i temperature inače će se može izvesti iz Arrheniusove jednadžbe, ali za ovu priliku dovoljno nam je znati da brzina reakcije osjetno raste kad se reakcijska smjesa grije. To znači da će, ako se nešto kuha pri npr. 30 °C nižoj temperaturi (što je slučaj za Čomolungmu), za kuhanje trebati i nekoliko puta više vremena.
To pak znači da vrijeme koje ti je trebalo da zagriješ vodu do vrenja jedva da ulazi u vrijeme kuhanja. Naime, dok se voda još grije, temperatura joj je preniska da bi se ono što je u njoj kuhalo. Kuhanje počne tek kad se približimo vrelištu. Kako se toplinski kapacitet vode razmjerno slabo mijenja s temperaturom, vrijeme da se voda zagrije od npr. 10 °C do 120 °C bit će jedva dvostruko dulje od vremena da se voda zagrije od 10 °C do 70 °C. A k tomu se radi o svega nekoliko minuta (ako imaš plinski plamenik), dok će kuhanje trajati po nekoliko desetaka minuta. Zbog toga niže vrelište, odnosno manje vremena za grijanje do vrenja nikako ne može kompenzirati razliku do koje dolazi zbog sporosti kuhanja pri nižoj temperaturi.
Što se tiče velikih mjehura vodene pare, stvar je u tomu da oni daleko lakše nastanu na nekakvoj površini, negoli npr. usred volumena vode. Staviš li u lonac sitno stučene keramike, od velikih mjehura neće biti ništa, već će izlaziti sitni. Baciš li pak na površinu vode kredu, bit će mjehurićâ i oko krede. Ako na dnu lonca nastaju krupni mjehuri, to znači da mu je površina razmjerno glatka i ne nudi puno pukotina na kojima bi se formirali mjehur(ić)i. Nije nemoguće da će te zanimati i ovaj odgovor, skupa s poveznicama.
Koliko mi je poznato, odnos tlaka para i vrelišta nešto je kompliciraniji od obrnute proporcionalnosti, premda vrijedi da će vrelište biti to niže, što je tlak para neke tekućine viši (pritom treba imati na umu da tlak para ovisi o temperaturi). Ako te zanima nekakav intuitivno jasan opis tog odnosa, trebaju ti dvije temeljne postavke. Prva je da tlak para raste s temperaturom, a druga da je vrelište temperatura pri kojoj se tlak para izjednači s atmosferskim tlakom. I sad, ako imaš dvije tekućine pri istoj temperaturi, od kojih jedna ima viši tlak para, te ih kreneš jednako grijati, ona koja je imala viši tlak para prije će dogurati do toga da joj se tlak para izjednači s atmosferskim, tako da će prije uzavrijeti (jasno, uz pretpostavku da se tlakovi para slično mijenjaju s temperaturom). Drugoj će za isto trebati viša temperatura jer je krenula s nižim tlakom para. Drugim riječima, druga tekućina, ona s nižim tlakom para ima više vrelište, dok ona s višim tlakom para ima više.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
