|
|
Na ovim stranicama nalaze se odgovori vezani
uz pitanja koje postave svi zainteresirani kao i sažetak tema koje
su obrađivane kroz diskusijske liste.
|
|
|
 |
| 50. |
Pozdrav,
1) Kako mozes dokazati vodu u izdahnutom zraku? Opisi jednadzbom predolozeni tekst.
2) Na cemu se temelje metode ciscenja i odjeljivanja tvari : filtracija, sublimacija, destilacija, ekstrakcija i kromatografija?
3) ( ovo je dugo )
Stavi na stol obicnu parafinsku svijecu i istrazi joj svojsta. Zabiljezi sto vise svojih opazanja o njoj: oblik, boju, opip, miris, topljivost u vodi, tvrdocu itd. Zapali svijecu i promatraj oblik i svojstva njezina plamena. Zapisi sve sto zamjecujes, boju, titranje itd. Gori li parafin? U vrh plamena svijece stavi hladnu porculansku plocciu ili dno posude. Sto zamjecujes? Ispitaj svojstva izlucene tvari, opip, topljivost u vodi itd. Pokusaj odgonetnuti koja je to tvar. iznad plamena oprezno prinesicasu debelih stijenki okreutu otvorom pema dolje. Koja se tvar izlucila? Ugasi svijecu i brzo upali sibicu. Njezin plamen junesi u dim koji se dize iz ugasene vruce svijece. Svijece ce se upaliti iako plamen nije dotaknuo stijenj ( fitilj ) . Pokusaj obrazloziti! Svaka svijec aima stijenj. Kakva je njegova uloga? Ovo su samo prijedlozi, mozes naciniti i vise!
Hvala!
Marko Vlais
|
29.10.2015
|
| 40. |
napravio sam natrijev aluminat, NaAlO2 te sam u drugoj epruveti napravio aluminijev klorid, AlCl3...dodao sam u epruvetu NaHCO3 da se neutralizira ostatak kloridne kiseline, i pojavila se pjena i to sve, al kad sam dodao kloridne kiseline u NaAlO(da neutraliziram ostatak NaOH), pojavilo se smeđe obojenje otopine, i nisam bio siguran šta je to pa mislim da je to aluminijev n-oksid (nešto kao manganov heptoksid), jel me možete ispraviti ako griješim?
Pomješao sam te dvije otopine, i trebala se dogoditi ionska zamjena, zamislio sam da je ovakva jednađba:
3NaAlO2+AlCl3=3NaCl+Al(AlO2)3, ali nije bilo nikakve vidljive promjene, te nemogu zalkjučit jel došlo do promjene ili nije pa vas molim da mi to kažete, jel došlo do reakcije ili ne?
Također me zbunjuje to što kad zagrijavam epruvetu s Aluminijevim kloridom dolazi do oslobađanja puno plina, i voda jako brzo ispari zajedno s AlCl3, pa me zanima zašto voda tako brzo ispari, puno brže nego obična voda?
Bono Vidaković
|
14.05.2011
|
| 39. |
Pozdrav!
Eto, sada sam napravio spisak svih pitanja oko elektrokemije na koje još nemam odgovora, a sada ako možda imate vrijeme i poznajete odgovore, bio bi vrlo sretan, ako bi mi odgovorili.
1. Prije smo prićali o jodu, fluoru i kloru i doznali, da je vrlo važan prenapon, koji je razlika između entalpije za nastanak radikala i entalpije za formiranje molekula. Ipak, wikipedia ne spomenuje ovog i kaže, da prenapon zavisi od puno stvari, i od materijala elektrod koje koristimo. Kakve ideje?
2. Litijum (Li) ima niži elektrodni potencijal neko kalijum (K), je bolji reducent. Ali ipak, kalij ima puno nižu ionizacijsku energiju (IE) nego litijum, je više reaktivan. Gdje je logika? (ovo sam već prije upitao ali do sad nisam ništa uspio saznat sam)
Sada galvanske ćelije:
3. Zašto nam trebaju dve otopini i elektrolitski ključ umjesto jedne čaše sa dvema elektrodama i mješanice svih ionov?
4. U čaši gdje imamo redukciju (na primer bakrovu elektrodu i otopinu CuSO4: Cu(2+) + 2e- ---> Cu), reduciraju se bakrovi ioni. Je li onda zaista važno kojeg materiala je elektroda (katoda)? Ja mislim da može bit s istim efektom i platina ili grafit ili nešto drugo, ne znam ... Zato što ništa se ne događa sa elektrodom, samo s ionima (u tom primeru Cu(2+), koji se reduciraju i zbiraju na katodi).
5. U mnogim knjigama pronađio sam primere galvanskih ćelija sa bakrom, cinkom i sumporno kiselino. Eksplanacija za djelovanje: cink se oksidira u Zn(2+) (elektroni ostaju na cinkovi anodi) i pridružuje se SO4(2-) ionima. Dva H+ iona ideta na bakrenu katodu ćekat na svoje elektrone; imamo napon.
a) Može takva ćelija postojat? Ja se čudim zašto kiselina jednostavno ne rastopi elektrod i prića završena. Pretpostavljam da kiselina nije koncentrirana i da do ovog ne dođe, a da se samo uradi malo soli. Ali ipak, ovo nije OK, zato što onda nemamo više H+ koje sam prije spomenuo da idu na katodu.
b) Zašto H+ idu ćekat elektrone na bakar ako jih možejo jednostavno pokupit na cinkovi elektrodi koja je negativna?? (ako bi se ovo zbivalo, ne bi imali napona i sve bi se rastopilo)
Ovo su sva pitanja oko elektrokemije na koje nemam odgovora i za neke tek nekoliko godina. Bilo bi stvarno super ako bi na njih odgovorili, ali vas ne silim da to učinite brzo; uzmite si vrijeme i možete mi odgovorit kasnije, kada ne budete imali toliko posla.
Puno puno hvala!!
Michel
Michel Adamič
|
03.05.2011
|
Broj zapisa koji odgovaraju uvjetima upita za pretraživanje: 70
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
