Na ovim stranicama nalaze se odgovori vezani uz pitanja koje postave svi zainteresirani kao i sažetak tema koje su obrađivane kroz diskusijske liste.

Unesite pojam za pretraživanje pitanja i odgovora:

8549. Dobar dan! Mozete li mi pomoci rjesiti sljedeci zadatak: Natrij je mononulkidni element i u prirodi se pojavljuje samo jedan njegov izotop, natrij -23. Ako masa jednog atoma natrija -23 iznosi 3,9175 x 10-26 kg, izracunaj relativnu atomsku masu kemijskog elementa natrija. Dobiveni podatak usporedi s Ar(Na) navedenom u periodnom sustavu elenenata. Unaprijed zahvaljujem!
Sara Matic
27.08.2020
8548. Poštovani, Imam nekoliko pitanja iz gradiva "metabolizam glikogema". Koliko slobodnih reducirajućih krajeva ima molekula glikogena od 150 glukoznih jedinjca s 30 alfa-1,6 veza? Mislim da je odgovor 0? Drugo pitanje, koliko se molekula ortofosfata (Pi) dobije u reakcijama sinteze molekule glikogena od 150 glukoznih jedinica? Da li je odgovor 300pi? Tj. 150ppi koji se razlažu na 300 pi. Također pitanje koliko ima visokoenergetskih veza u molekuli glikogena od 150glukoznih jedinica? Da li je odgovor 3OO? pitanje vezano uz urea ciklus,možete li mi reći kojoj klasi pripadaju enzimi ciklusa prema IUPACovoj klasifikaciji? Hvala unaprijed
Mia d
18.08.2020
8547. Pozdrav! Imam pitanje vezano uz kompleksne spojeve. Zbog pojednostavnjenja moga pitanja kao primjer ću uzeti kalijev heksacijanoferat(II). Nakon što atom Fe otpusti dva elektrona, on postaje željezov(II) ion, Fe2+. Elektroni su mu sada smješteni u tri ljuske i sve su orbitale u tim ljuskama popunjene osim četiri 3d orbitale u kojima se nalazi po jedan elektron. Dva elektrona iz dvije 3d orbitale (polupopunjene) prelaze u preostale dvije polupopunjene 3d orbitale te dolazi do sp3d2 hibridizacije. Nakon toga šest cijanidnih iona, CN-, doniraju po jedan nepodijeljeni elektronski par u svaku od praznih sp3d2 hibridnih orbitala i cijanidni su ioni smješteni u vrhove oktaedra. a) Zanima me jesam li dobro shvatio na koji način nastaje heksacijanoferatni(II) ion, točnije dolazi li do takvog premještaja elektrona koji sam opisao. b) Je li bitno koji atom (atom dušika ili ugljika) donira nepodijeljeni elektronski par za stvaranje donorsko-akceptorske veze sa željezovim(II) ionom? Ako jest, postoji li neko pravilo vezano za doniranje nepodijeljenih elektronskih parova poliatomnih iona? c) Atom željeza je otpustio 2 elektrona. Gdje su sada ti elektroni? Čemu ih je predao? d) U formulskoj jedinki kalijeva heksacijanoferata(II) nalaze se i četiri kalijeva iona, K+, a to znači da su četiri atoma kalija morala otpustiti četiri elektrona (po jedan elektron svaki). Gdje se nalaze ti elektroni ako za stvaranje heksacijanoferatnog (II) iona nisu potrebni elektroni koje otpušta kalij? Nadam se da sam uspio objasniti svoje pitanje. Hvala
Dejan Tomić
14.08.2020
8546. Molim vas možete li mi napisati kako izgleda struktura 6-heksin-2on. hvala!
ivana pšak
20.08.2020
8545. Pozdrav! Znate li možda koje će gradivo biti na županijskom natjeanju iz kemije u 1. razredu? Piše da će biti i cjelina svojstva tvari, no odnosi li se to na cijelu cjelinu ili dio te cjeline koju smo morali pisati na šklskom natjecanju?
Matej Vuković
10.08.2020
8544. Poštovani, možete li objasniti donorsko-akceptorski mehanizam nastajanja sinergijske veze tj. povratne pi-veze kod kompleksa heksacijanoferata (II)? Hvala unaprijed i lijep pozdrav. Ivan Sloković
Ivan Sloković
06.08.2020
8543. Molim Vas da mi odgovorite na ova pitanja. U većini uđbenika postoji pokus u kojem treba zapaliti svijeću, postaviti je u tanjurić te u njega uliti vode pazeći d ne prelazi rub svijeće. Zatim se svijeća zapali, poklopi čašom, a voda se nakon gašenja popne u čašu za približno petinu njene visine. Zaključak je taj da se kisik spaja s organskom tvari u svijeći te se stvara vakum koji povuće vodu u čašu kako bi nadomjestila kisik. Nije mi jasno kako kisik izgubi svoj volumen nakon ulaska u reakciju i to zašto ga tvari koje se otpuštaju poput CO2 i čađe ne nadomjeste nego se stvara vakum. Sedmi sam razred i u knjigama ne mogu naći odgovor jer nema izravne vese s gradivom te sam se pitala jesu li možda tu petinu volumena koju voda nadomješta zaokružili kako bi pojednostavili. Unaprijed hvala na odgovoru i oprostite na bibliji =)
Kim Radešić
29.07.2020
8542. Lijepi pozdrav, studentica sam treće godine matematike i trenutno pišem završni rad na temu kemijska teorija grafova. Naišla sam na nekoliko nejasnoća vezanih uz kemiju pa bih vas molila da mi razjasnite. Trenutno pišem o kiralnosti, pa me zanima što je u kemijskom smislu geometrijska kiralnost, a što topološka kiralnost? Ima li poveznica između njih? Što od toga smatramo običnom kiralnošću? Poveznica kiralnosti i simetrije? Unaprijed hvala.
Nikolina Klarić
28.07.2020
8541. Pozdrav, imam dva pitanja: 1) ako je netko ranije napisao pregledni clanak (review), a sad pise izvorni znanstveni clanak sa svojim rezultatima, je li prihvatljivo "copypastati" dio review clanka u teorijski dio novog clanka, naravno sa svim navodima literature iz reviewa? Dal se to tolerira i spada li to u autoplagijat? 2) Je li prihvatljivo u izvornom znanstvenom clanku citirati vlastiti clanak od prije, tj. dali recenzenti toleriraju autocitiranje?
Danijel Grisogono
27.07.2020
8540. Pozdrav, kako izračunati brojnost atoma u nekom spoju? Konkretno pitanje - kolika je brojnost atoma kisika u 16,0 g O2? Ako može postupak da bolje shvatim, lp
Mile Kasalo
22.07.2020
8539. Pozdrav, zanima me kako doći do odgovora na ovo pitanje, postupak neki.. Koja je formula molekule freona ako je maseni udio ugljika u freonu 12,81 %, fluora 30,43 % i klora 56,76 %?
Mile Kasalo
22.07.2020
8538. Izračunati molekulsku masu glikogena koji sadrži 30.000 monomernih jedinica?
sandra
19.07.2020
8537. Poštovani, Potrebno mi je objasniti činjenicu da su nativni oblici prelaznih metala do polovine prelazne serije oksidnog tipa, a poslije sulfidnog tipa. Cime se to moze objasniti i koji element prve prelazne serije se nalazi između ove dvije krajnje mogucnosti? Vjerovatno ima veze sa HSAB teorijom, ali mi nije bas razumljivo. Hvala
Aida Ćurović
17.07.2020
8536. Izračunati promjenu entropije kada se 100 g leda na temp. 0 C prevede u vodenu paru temp. 100 C pod pretpostavkom da je sustav izoliran. Delta H taljenja je 6 000 J/mol, cp(H20) = 75,3 J/Kmol i delta H isparavanja je 40,66 kJ/mol.
Kristina Čolak
15.07.2020
8535. Pozdrav, Možete li mi objasniti primjenu Raoultovog zakona na NaCl u vodi?
Iva Ferenčić
10.07.2020
8534. Poštovani, Prije svega zahvaljujem se na trudu i detaljnom odgovoru. Još bih Vas molila da mi protumačite nekoliko nejasnoća budući da mi nikako nije jasna nastavna građa vezana za kemijsku kinetiku. Napominjem da se ovo pitanje nastavlja na moje pitanje od 11.7.2020. odnosno na zadatak: "U vremenu od 300. do 400. sekunde, brzina je reakcije s obzirom na A 3,7*10^-5 mol/L s. Odredite brzinu reakcije u istom vremenskom intervalu s obzirom na C ako je jednadžba kemijske reakcije 2C--> B + 4A.", a gdje je glavni kamen spoticanja oko negativnog rješenja i što brzina reakcije nije ista bez obzira za koji god reaktant ili produkt se računa kao što ću pokazati na jednom od primjera u nastavku: Glavni problemi s kojima se konstantno mučim su sljedeći: 1. Nije mi jasno zašto mi rješenje prethodnog zadatka nije ispalo matematički točno, a radila sam sve po formuli?Evo link gdje se može vidjeti postupak rješavanja: https://ibb.co/GRqjbwD 2. Zašto onda npr. u ovom zadatku rješenje nije negativo, kao u zadatku iz mog prethodnog pitanja jer se zadaci čine sličnima: Razlaganje N2O5 prikazuje sljedeća jednadžba: 2N2O5--> 4NO2+O2. Ako brzina nastajanja kisika iznosi 2,40 mol/min, kolika je brzina razlaganja N2O5 ? Rješenje je pozitivno, no nikako nisam shvatila zašto nije negativno jer radi se o brzini razlaganja reaktanta? 3. Što se tiče pojmova brzina reakcije i prosječna brzina reakcije, smatrala sam da su istoznačnice jer vidim da se prilikom njihova odeđivanja uvijek koriste iste formule za brzinu kemijske reakcije na način da se uzme u obzir i stehiometrijski koeficijent. 4. Moram još dodati da u numeričkom zadatku iz zadnjeg pitanja nisam shvatila da se pod "brzina reakcije s obzirom na A" misli zapravo na promjenu koncentracije tvari A u vremenu, a pod "brzina reakcije s obzirom na C" misli na promjenu koncentracije tvari C u vremenu. Evo primjer zadatka iz iste literature gdje su vrijednosti brzina iste, preko kojeg god reaktanta ili produkta da su određene: Izračunajte brzinu reakcije preko promjene koncentracija reaktanata i produkata u vremenu između 0. i 100 s za sintezu amonijaka: N2+3H2--> 2NH3 Neću pisati postupak rješavanja zadatka, no rješenje brzine reakcije je kako sam već rekla isto, preko kojeg god reaktnata i produkta računali; iznosi 0,005 mol/s. Dakle v(N2)=v(H2)=v(NH3)= 0,005 mol/s Zbilja ne shvaćam po čemu se taj zadatak razlikuje od zadatka iz prethodnog pitanja. Hvala! Srdačan pozdrav!
Mirjana Vrdoljak
13.07.2020
8533. Poštovani, Molila bih vas za pomoć oko zadatka koji se odnosi na kemijsku kinetiku jer unatoč svim objašnjenjima koja sam pronašla a da se odnose na zadatke iz tog područja, nisam shvatila zadatak: U vremenu od 300. do 400. sekunde, brzina je reakcije s obzirom na A 3,7*10^-5 mol/L s. Odredite brzinu reakcije u istom vremenskom intervalu s obzirom na C ako je jednadžba kemijske reakcije 2C--> B + 4A. Nije li brzina reakcije uvijek ista bez obzira na koji reaktant ili produkt se određuje? Najprije sam pomislila (s obzirom na navedenu činjenicu) da je rješenje isto, odnosno da iznosi 3,7*10^-5 mol/L s, no nije. Uz to sve, malo me zbunilo što je rješenje negativno, ne shvaćam zašto? Ajde ako nije problem da mi provjerite matematički postupak jer očito sam tu nešto propustila: https://ibb.co/GRqjbwD. Tamo sam označila crvenom bojom -v jer se konc. reaktanata tijekom reakcije smanjuje. Sve mislim da sam tu nešto krivo napravila odnosno shvatila. Da li su inače termini "brzina kemijske reakcije" i "prosječna brzina kemijske reakcije isti"? Zahvaljujem Vam se na utrošenom vremenu i srdačno Vas pozdravljam!
Mirjana Vrdoljak
11.07.2020
8532. Poštovani, spremam se za usmeni i htjela bi znati objasniti ovo pitanje: Ako je konstanta disocijacije kiseline H2PO4- 6,6x10*-8, a konstanta disocijacije baze H2PO4- 3x10*13, a otopina ovog amfolita će biti; a)kisela, b)lužnata c)neutralna. Ja pretpostavljam da će ona biti kisela zbog toga što je konstanta disocijacije kiseline veća od konstante disocijacije baze. Mene zanima kako odrediti pH otopine ako imamo poznate konstante disocijacije za baze i kiseline, i kako to objasniti?
Iva Ferenčić
08.07.2020
8531. Poštovani! Rješavam zadatke iz zbirke za prvi razred i zapela sam na sljedećem: Fulereni su jedna od alotropskih modifikacija ugljika . Najpoznatiji među njima je fuleren C60 koji ima oblik nogometne lopte . U kuglastoj molekuli vanjskog polumjera 50.6 pm,šezdeset je atoma ugljika povezano u 20 šesterokuta i 12 međusobno odvojenih peterokuta .Taj fuleren kristalizira u plošno centriranoj kubičnoj slagalini. a) Koliko se atoma ugljika nalazi u elementarnoj ćeliji fulerena C60? b)kolika je gustoća kristala fulerena C60? ________________________________________________ Rješenja su a)240 i b)1.64g/cm3 Unaprijed zahvaljujem na pomoći i izdvojenom vremenu.
Andrea Dodig
06.07.2020
8530. Pozdrav, Voljela bih znati na što se raspada fenilni kation u ovoj reakciji: -Elektrofilna supstitucija hidroksilnih radikala na dvostruku vezu benzen plus hidroksi radikal, nastaje fenil kation koji se "raspada" na... ?
Lucia Župan
01.07.2020

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

Vrlo često postavljana su pitanja koja u većoj ili manjoj mjeri zadiru u svojstva vezana uz periodičku tablicu elemenata. Odgovor na pitanja te tematike možete naći u stručnom radu pod naslovom:

Temeljne karakteristike periodičke tablice elemenata

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija