|
 |
|
Poštovani, spremam se za usmeni i htjela bi znati objasniti ovo pitanje: Ako je konstanta disocijacije kiseline H2PO4- 6,6x10*-8, a konstanta disocijacije baze H2PO4- 3x10*13, a otopina ovog amfolita će biti; a)kisela, b)lužnata c)neutralna.
Ja pretpostavljam da će ona biti kisela zbog toga što je konstanta disocijacije kiseline veća od konstante disocijacije baze. Mene zanima kako odrediti pH otopine ako imamo poznate konstante disocijacije za baze i kiseline, i kako to objasniti?
|
|
Ime i prezime:
Iva Ferenčić
ferencic.iva@gmail.com
|
 |
 |
Da, kako je dihidrogenfosfatni anion daleko jača kiselina nego što je baza (prema podacima s Wikipedije, Ka2 fosforne kiseline iznosi 6,31 · 10–8, dok se iz Ka2 = 7,25 · 10–3 može izračunati da konstanta bazičnosti dihidrogenfosfatnog aniona iznosi 1,38 · 10–12), možemo očekivati da će vodene otopine dihidrogenfosfatâ biti kisele.
Uzme li se u obzir to da se konstante kiselosti i bazičnosti razlikuju za nekoliko redova veličine, pH otopine dihidrogenfosfata (jake baze) možemo računati tako da zanemarimo njegovu bazičnost i računamo kiselost otopine kao da se radi o slaboj monoprotonskoj kiselini. Nekoliko primjera zadataka s otopinama solî naći ćeš ovdje.
Želimo li pak biti jako precizni, onda ćemo morati uzeti u obzir sva tri stupnja disocijacije, što će iziskivati da postavimo malo više jednakostî (neke od njih su ovdje), konkretno one koje će definirati konstante ravnoteže za svaki stupanj disocijacije, zatim jednu koja konstantira da je zbroj koncentracija svih fosfatnih vrsta jednak polaznoj koncentraciji dihidrogenfosfata (tzv. bilanca mase) te konačno jednu koja konstantira da je zbroj koncentracija svih anionâ, pomnoženih s apsolutnim iznosima njihovih naboja, jednak zbroju koncentracija svih kationa, pomnoženih s apsolutnim iznosima njihovih naboja (tzv. bilanca naboja). Kad se sve to ispiše, trebalo bi biti dovoljno jednadžbi da se sustav može riješiti tako da ima konačan broj rješenjâ. To opet ne znači da se može riješiti na papiru jer u nekim slučajevima konačna jednadžba bude četvrtog ili višeg stupnja, ali danas imamo matematičke programe koji to riješe u tren oka.
Uglavnom, ja bih radije išao na jednostavniji pristup, a ako će se usmeni stvarno vrtjeti oko računskih zadataka, koristio bih obilato papir ili ploču. Formule su jako elegantne kad se zapišu, a izrazito nezgrapne kad se izgovaraju.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
