|
 |
|
Poštovani,
Potrebno mi je objasniti činjenicu da su nativni oblici prelaznih metala do polovine prelazne serije oksidnog tipa, a poslije sulfidnog tipa. Cime se to moze objasniti i koji element prve prelazne serije se nalazi između ove dvije krajnje mogucnosti?
Vjerovatno ima veze sa HSAB teorijom, ali mi nije bas razumljivo. Hvala
|
|
Ime i prezime:
Aida Ćurović
aida_curovic@hotmail.com
|
 |
 |
Kad sam prije skoro mjesec dana vidio ovo pitanje, pokušao sam prvo guglati, ali bez osobitih rezultata. Danas sam se opet sjetio pitanja pa otvorio par udžbenika mineralogije i geologije, ali opet uzalud. To me ostavlja samog pred pitanjem. Prvi problem je u tomu što mi ovo "do polovine prijelazne serije" zvuči kao grubo pojednostavljenje, a drugi to što se izraz "nativni" obično koristi za elementarne tvari u prirodi, a ne za kemijske spojeve. Prvi se problem može riješiti ubacivanjem riječi "ugrubo" ispred one polovine, a drugi tako da se "nativni oblik" interpretira kao "dominantne rude".
No, to ne mijenja srž pitanja, a za nju bih rekao da se tu i nema puno za dodati teoriji tvrdih i mekih kiselina i baza. Oksidni su anioni tvrdi, a sulfidni meki, tako da će s porastom tvrdoće metalnih kationa rasti važnost oksidnih ruda, dok će s porastom njihove mekoće rasti važnost sulfidnih ruda. Činjenica da postoje metali poput nikla, kod kojeg su i sulfidne i oksidne rude približno jednako važne, govori da prijelaz s jednih na druge nije dramatičan, nego postupan. Ako je pitanje zašto se to uopće događa, razlog je ukratko to da je Zemljina kora, iako nam se čini nepokretnom, i sad, a nekoć pogotovo, jedan ogroman reaktor u kojemu se među ostalim zbivaju i procesi koji vode koncentraciji određenih spojeva na određenim mjestima te selekciji ovakvih ili onakvih spojeva pojedinih elemenata. Primjerice, u kombinaciji željezo-bakar-kisik-sumpor u nekakvoj hladećoj se talini možemo očekivati da će se združiti bakar i sumpor te željezo i kisik jer će se bakrovi(II) kationi držati sulfidnih. Naravno, geološki procesi daleko su kompleksniji, ali neki jednostavni principi uspiju se progurati kroza svu tu kompleksnost.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
aproksimativac@gmail.com
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
