Na ovim stranicama nalaze se odgovori vezani uz pitanja koje postave svi zainteresirani kao i sažetak tema koje su obrađivane kroz diskusijske liste.

Unesite pojam za pretraživanje pitanja i odgovora:
97. Poštovani, Zahvaljujem se na odgovoru za koji nikad nije kasno. Htjela bih da pogledate fotografije za koje je istekla poveznica- radi se o različitom načinu računanja s entalpijama veza: Znači u jednom primjeru se broj veza u spoju iskazuje s mjernom jedinicom mol, https://ibb.co/9H534Nb a u drugom primjeru (isti tip zadatka) broj veza u spoju je broj bez mjerne jedinice: https://ibb.co/tMSbFC7 jesu li ova oba pristupa rješavanja takvog zadatka ispravna? Još sam ovom prilikom htjela pitati nešto vezano za stereokemiju- Fischerove projekcije te određivanje apsolutne konfiguracije: 1. U slučaju prevođenja klinaste formule u Fischerovu, mora li se u klinastoj formuli naznačiti gdje stoji točno promatrač jer većinom je zadana samo molekula s klinastom struktornom formulom bez naznake položaja promatrača. Znam da je klinasta veza ona koja je ispred promatrača (koja izlazi iz ravnine papira), no ako dobro shvaćam moguća su dva alternativna položaja promatrača u odnosu na vezu s punim klinom. S obzirom na te nazovimo moje pretpostavke, nacrtala sam primjer nekakve molekule klinastim formulama te njihove Fischerove formule pa me zanima jesu li obje Fischerove formule točne: https://ibb.co/NYn4644 U većini literature vidjela sam onako kako je nacrtano lijevo, no negdje i onako kako je desno pa više ne znam o čemu to točno ovisi. Jesu li oba načina ispravna? Poznato mi je da se Fischerove formule najčešće koriste za molekule ugljikohidrata gdje se C atomi nalaze na vertikalnoj liniji, a H i OH na horizontalnoj tako da onda nema puno dileme gdje što staviti, no postoje zadaci s takvim formulama gdje su zadani organski spojevi koji nisu ugljikohidrati. 2. Vezano za određivanje apsolutne konfiguracije molekula koje se zadane isključivo klinastom formulom i to na način da se atom (ili skupina) s najnižim prioritetom ne nalazi najudaljenije od promatrača (nalazi se npr. u ravnini papira ili najbliže promatraču), smije li se konfiguracija odrediti na način da se: - napravi dvostruka zamjena atoma ili skupina u klinastoj strukturnoj formuli (kao s Fischerovom projekcijama) - samo odredi konfiguracija ishodne molekule nakon čega se samo izmjeni konfiguracija (ako je potrebno rotirati molekulu mijenja se konfiguracija) Hvala!
Mirjana Vrdoljak 		10.04.2024
96. Poštovani, zamolio bih vas za pojašnjenja dvaju zadataka iz područja termokemije. 1. Što se tiče računanja reakcijske entalpije preko entalpija veza, zanima me da li u tom slučaju svi reaktanti i produkti moraju biti u plinovitom stanju? Prm. Ukoliko imam reakciju C3H8(g) + 5O2(g) --> 3CO2(g) + 4H2O(L) da li u izraz za računanje reakcijske entalpije moram uzeti i u obzir entalpiju isparavanja vode kako bih istu preveo u paru ili mogu odmah uvrstiti vrijednosti za entalpije veze O-H bez obzira što je voda u tekućem stanju? 2. Izračunaj reakcijsku entalpiju gorenja magnezija pri tlaku 100 kPa i temp. 25°C? Zadatak sam rješavao preko vrijednosti formacijskih entalpija. Rezultat koji sam dobio je negativan ali po iznosu duplo manji od rezultata u rješenjima. Zadatku sam pristupio na način da sam napisao jednadžbu kemijske reakcije Mg + 1/2O2 --> MgO uz navođenje agregacijskih stanja. Odabrao sam ovaj način s obzirom da je u pitanju izgaranje pa sam koristio relaciju ∆cH°=∆fH°(MgO)-[∆fH°(Mg)+1/2∆fH°(O2)]. U tablicama sam očitao vrijednost formacijske entalpije za MgO i tako riješio zadatak no očito je trebalo napisati jednadžbu na način da ispred Mg i MgO stoji koeficijent 2. Kako znati da li ću u reakciju prilikom pisanja koeficijenata stavljati cijele brojeve ili polovine? U knjigama je navedeno ∆rH° =∆cH° pa sam na temelju navedenog shvatio da je to isto samo što specifično za reakciju gorenja umjesto oznake za reakcijsku entalpiju koristim oznaku ∆cH°, a isto tako umjesto oznake za reakcijsku entalpiju mogu specifično za neku reakciju koristiti prm. oznaku za entalpiju određene fazne promjene i sl. Po ovome ispada da navedeno nije isto s obzirom da je entalpija izgaranja definirana za 1 mol tvari koja izgara dok reakcijska nije? Unaprijed hvala Matej Bilić
Matej Bilić 		08.04.2024
95. Poštovani, Molim Vas za pomoć vezano za određivanje reakcijske entalpije putem entalpije kemijske veze, DbH. Priložila sam postupak rješavanja dva zadatka pa me zanima jesu li oba ispravna: U nastavku je priložen način određivanja reakcijske entalpije pomoću entalpija veza raščlanjen na dva dijela- kidanje i formiranje veza, a problem koji me pati je sljedeći: https://ibb.co/b3Ktj1R nije mi jasno u slučaju kad se množi broj veza u određenom spoju s entalpijom veze- mora li se taj broj veza pisati s mjernom jedinicom mol ili može i bez kako je u tom postupku? - dakle delta r H (DrH) izračunat je iz razlike (DH), no ako je DH= Q, smije li se uopće iskazati u kJ/mol jer mi nekako bolje pristaje da je samo u kJ iskazan kako će biti u idućem prikazu. Hoću reći da se radi o energiji utrošenoj kidanjem i energijom dobivenom stvaranjem veza pa mi tu nekako e štima kJ/mol- barem su tako autori udžbenika napisali. Na kraju je ajmo reći jasno da je delta H jednak DrH jer se proces odnosi za jednadžbu kemijske reakcije, dakle DH=DrH. Inače kad je zadana vrijednost entalpije veze po molu, znači li to da je to energija koja se mora utrošiti za takvih 6,022x10 ^23 veza ili za jednu vezu? Ovdje je isti zadatak riješen na nešto drugačiji način-: https://ibb.co/BqjwTJv Kad smo već kod entalpije koja se određuje iz entalpije kemijskih veza, da usput pitam smije li se izraz za reakcijsku entalpiju koja se određuje na takav način pisati ovako: DrH= DbH, reaktanata- DbH, produkata tako je riješeno u prvom slučaju koji sam priložila jer se zadatak može riješiti i na način da se ta dva procesa zbroje, s tim da se uzme u obzir da su entalpije veza produkata negativne jer se u tom slučaju oslobađa energija, odnosno je li možda točnije dotični izraz pisati ovako: DrH= (DbH,reaktanata) + (-DbH, produkata) ? mora li se oslobođena energija uvijek iskazati s minus predznakom? Hvala na pažnji! Želim Vam sretne nadolazeće Uskrsne blagdane!
Mirjana Vrdoljak 		24.03.2024
94. Kako odredit entalpiju i gibbsovu energiju preko jednadžbe?
Maja Pavić 		30.03.2023
93. Pozdrav. Možete li mi objasniti zašto su brojni jednostavni nitrati tipa Mx(NO3)y, i alkalijskih, i zemnoalkalijskih i prijelaznih metala, jako dobro topljivi u vodi? Ima li to veze sa strukturom nitratnog aniona, strukturama kristalnih rešetki nitrata ili s nečim drugim? Možete li mi objasniti na fundamentalnoj razini zašto neke soli imaju negativnu, a neke pozitivnu entalpiju otapanja? Također možete li mi objasniti na fundamentalnoj razini zašto se neke smjese pri baš nekom određenom omjeru komponenti ponašaju kao azeotropi? Dolazi li pri točno određenom omjeru do izražaja neka vrsta interakcija, ili se radi o izjednačavanju parcijalnih tlakova iznad azeotropa, ili postoji neki drugi uzrok?
Mario Tenžer 		31.03.2022
92. Poštovani, trebam pomoć u vezi zadatka u kojem moram izračunati entalpiju sublimacije leda pri -15 stupnjeva Celzijevih uz pretpostavku da su toplinski kapaciteti stalni u cijelom temperaturnom području i zadan toplinski kapacitet pri konstantnom tlaku Cp(H2O,s)=37.9JK^-1mol^-1. Hvala unaprijed!
Leona Ostojić 		17.03.2022
91. Može pomoć? Hvala! Izračunaj promjenu reakcijske entalpije nastajanja dušikova(IV) oksida iz dušika i kisika i to: a) izravnom reakcijom b) reakcijom preko dušikova (II) - oksida  Izračunaj reakcijsku entalpiju za reakciju izgaranja CO u CO2
Valentina Sajko 		17.11.2021
90. Pozdrav! Imam problema sa rješavanjem dva zadatka iz kemije pa sam Vam se odlučila obratiti za pomoć. Prvi zadatak glasi: "Izračunaj promjenu entalpije prilikom izgaranja sumpora. Jednadžba te kemijske reakcije je: S8(s)+8O2(g) -> 8SO2(g)." i malo mi je tu nejasno kako izračunati promjenu entalpije budući da nemam nikakvih konkretnih podataka. Drugi zadatak je pak ovaj: "Kolika je množinska koncentracija 15% otopine fosfatne kiseline čija je gustoća 1.08kg/L." i vidjela sam već da je jedna osoba postavila ovakav sličan (ako ne i isti zadatak) te je u odgovoru pisalo da se množinska koncentracija može izračunati preko formule c(H3PO4) = w(H3PO4)∙ρ(otopina)/M(H3PO4), a mene zanima moram li pretvarati mjernu jedinicu gustoće ili molarne mase (zato što mi se pojavljuju i kilogrami i grami pa njih ne mogu kratiti u računu) i uvrštavam li onda umjesto masenog udjela 0.15 (15% : 100) u račun ? Unaprijed Vam zahvaljujem na odgovoru i utrošenom vremenu za pomoć! Lijep pozdrav!
Marija Puseljic 		02.12.2020
89. Standardna entalpija izgaranja grafita ΔH = -393,5 kJ/mol, a dijamanta -395,4 kJ/mol. Termodinamički stabilnija alotropska modifikacija ugljika je: dijamant ili grafit?
Gabriela Matošić 		15.09.2020
88. Poštovani, trebala bih pomoć s ovim zadatkom: Otapanjem 30g NH4NO3 u 100g vode pri temperaturi 25°C promijeni se temperatura otopine. Molarna entalpija otapanja amonijeva nitrata je 26,2 kJ/mol. Odredite promjenu entalpije pri otapanju zadane soli. Nikako ga nisam mogla sama riješiti, a i doma mi nitko nije znao pokazati :(
Ivana Horvat 		31.08.2020
87. 1)Koliko se topline oslobađa izgaranjem 1 kg etina?( standardna reakcijska entalpija izgaranja iznosi = -1299 kJ/mol)(2C2H2+5O2--->4CO2+2H2O) 2)Izračunaj volumen kisika potreban za izgaranje 5m3 etina pri standardnim uvjetima.
Megi Zakarija 		05.05.2020
86. KEMIJA: 1.Okrugle šipke aluminija i bakra, promjera 10mm i mase 1kg duge su: l(Al)=4,70m, l(Cu)=1,43m. Kolika je gustoća tih metala? 2. Objasnite zašto se pri skrućivanju jednog mola tekućine oslobodi manje topline nego pri kondenzaciji iste množine pare. 3. Zašto entalpija isparavanja ovisi o jakosti međumolekulskih sila? 4. Tijekom hladnih zimskih mjeseci snijeg često nestane a da se nije rastalio. Kako je to moguće? Kako se zove taj proces? 5. Molarna entalpija isparavanja metanola je 37,5 kj/mol. Kolika je energija potrebna da ispari 1kg metanola? 6. Izračunajte toplinu potrebnu da ispari 250g vode pri temperaturi vrenja. 7. Može li sustav koji se sastoji od dvije komponente imati jednu fazu? 8. Koji je proces suprotan a) taljenju, b) hlapljenju?
Sara Antolović 		04.12.2019
85. a) Odredi entalpiju nastananja butana C4H10(g), ako su poznate reakcijske entalpije ovih reakcija: 2C4H10(g) + 13O2(g) --> 8CO2(g)+10H20(l) ♤rH°=-5757 kJ/mol C(grafit) +O2(g) --> CO2(g) ♤rH°=-393,5kJ/mol H2O(l) --> H2(g) + 1/2 O2(g) ♤rH°=285,84kJ/mol b) Nacrtaj entalpijski dijagram nastajanja butana. ♤-umjesto znaka delta Ako niste u mogućnosti odgovoriti na b) zadatak ili ga prikazati bio bi mi dovoljan i a). Unaprijed hvala.
Marko Fabijankć 		14.10.2019
84. Dobra večer, 2 Cu + O2 - 2CuO entalpija je -310 kj/mol (to nije stand.reakc.entalp.) mora li nužno entalpije (izgaranja, stvaranja,...) biti po "jednom molu"? Hvala!
Marko dalić 		23.09.2019
83. Poštovani, Hvala Vam na trudu, utrošenom vremenu i pojašnjenju. Što se tiče Vašeg odgovora malo mi je nejasno sljedeće: „…Taj princip vrijedi i kad se reakcijske entalpije računaju preko entalpija veza. Da bi se izbjegle zabune, treba znati da je entalpija veze, kao i energija veze, definirana kao entalpija reakcije u kojoj se neka veza kida. To znači da nemamo entalpije nastajanja sudionikâ reakcije, nego entalpije njihovog nestajanja. Primjerice, u zamišljenoj reakciji….“: -Nemamo li tu entalpije nastajanja veza kad nastaju produkti- dakle kidaju se kemijske veze u reaktantima (energija se veže) i stvaraju se nove veze u produktima (energija se oslobađa)? Nisam baš uspjela shvatiti što ste htjeli reći kad ste napisali da Inverzija proizlazi iz toga što entalpije veze nisu entalpije nastajanja, nego entalpije procesâ u kojima nešto nestaje tj. troši se. Ne razumijem na koji način te entalpije nastajanja utječu na to da se obrnuto računaju promjene reakcijske entalpije. Zašto ne može ići isto? Da li je to stvar matematike ili čega? Nisam baš shvatila najbolje bit toga pa ako biste mi mogli još malo pojasniti. Ovako nekako sam si to percipirala- uvijek se oduzima veća vrijednost entalpija od manje: Ako se reaktanti troše a produkti nastaju znači da se prirast reakcijske entalpije računa na način da se oduzme entalpija produkata od entalpije reaktanata (konačno se oduzima od početnog jer se produkti stvaraju nakon reaktanata) , a ako se prirast reakcijske entalpije računa preko entalpije veze oduzima se Hr-Hp (entalpija reaktanata minus entalpija produkata) jer se kod kidanja veze troši energija odnosno entalpija kidanja veze obično je veća od entalpije nastajanja veze. Što se tiče brzina reakcije sve je nekako površno napisano i u samim udžbenicima pa nije čudno što srednjoškolci imaju problema. U zadnje vrijeme vidjela sam i na nekim drugim forumima da se često raspravlja o tome kada u izraz za brzinu reakcije staviti stehiometrijski koeficijent, a kada ne, pa rasprave tipa može li brzina biti negativna ili ne može. Pa kad je toliko zbunjaže oko toga smatram da i to nešto indicira- jednostavno maknuti takve stvari iz nastavnog plana i programa za srednju školu, pogotovo zato jer i sami nastavnici imaju s tim problema. Mene je u takvim zadacima zbunio stehiometrijski koeficijent. Svugdje piše da je on negativan za reaktante budući da se oni naravno troše u kemijskoj reakciji, a pozitivan za produkte jer oni nastaju, no svugdje se u izraz za brzinu reakcije ubacuje pozitivna vrijednost stehiometrijskog koeficijenta bilo da se radi o reaktantima bilo da se radi o produktima. Nigdje nisam vidjela da je za reaktante isti negativan! Isto tako i kod promjene reakcijske entalpije koja se računa preko entalpija stvaranja svugdje u objašnjenju piše da je stehiometrijski koeficijent negativan za reaktante a pozitivan za produkte, no i tu se naravno uvijek uzima njegova pozitivna vrijednost. Ne razumijem koja je svrha toga? U pitanju: http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=16411 radi se o tome da se na kojekakvim ispitima mora zaokružiti točan odgovor i većinom je koliko sam vidjela uvijek točan onaj odgovor gdje je brzina pozitivna. U svakom udžbeniku gdje piše izraz za brzinu reakcije svugdje je napisan predznak minus ispred izraza za promjenu koncentracije reaktanata. Ne znam da li se može razmišljati na način: v=-DC/Dt -> pošto se radi o reaktantima, promjena njihove koncetracije je negativna što znači da ispred DC ide predznak minus, i predznak minus u izrazu za brzinu reakcije znači da se poništavaju pa time brzina ima pozitivnu vrijednost. Hvala, Srdačan pozdrav
Mirjana Vrdoljak 		11.07.2019
82. Poštovani, Nigdje nisam uspjela pronaći odgovor na pitanje zašto je prirast reakcijske entalpije jednak razlici ukupne entalpije produkata i ukupne entalpije reaktanata. Ne mogu si to nikako objasniti pa Vas molim za pojašnjenje. Još više me zanima zašto prethodno navedeno ne vrijedi kad se standardna reakcijska entalpija računa preko entalpije veza; u tom slučaju se entalpija reaktanata oduzima od entalpije produkata. Zašto tu dakle ne može ići na uobičajeni način da se entalpija produklata oduzima od entalpije reaktanata? Hvala!
Mirjana Vrdoljak 		04.07.2019
81. Pozdrav! Zanima me na koji način se može uraditi sljedeći zadatak: U kalorimetar je stavljena otopina HCl i izmjerena je temperatura 20,5 °C. Nakon 3 minute dodana je otopina NaOH i nastavljeno je očitavanje temperature do ustaljenja kada je iznosila 27,8°C. Kolika je promjena entalpije ako je toplinski kapacitet kalorimetra 26,05 J/K? Hvala!
Ana 		02.06.2019
80. 13.1. Za razaranje kristalne rešetke 1 mol kalijeva klorida potroši se 717 kJ. Istovremeno se hidratacijom nastalih iona oslobađa 685 kJ. Izračunajte promjenu entalpije prilikom otapanja 1 g kalijeva klorida u vodi. -mozete li mi rijesiti ovaj zadatak koji je na bio na maturi, no unatoc tome sto je prilozeno rjesenje tj. cijeli postupak u ispitnoj knjizici koju je ncvvo objavio (ljeto 2015./2016.), ne razumijem iz cega postavljene reakcije proizlaze i iz kojeg razloga pa bih trebao Vase objasnjenje. Pozdrav!
Roberto 		15.04.2019
79. 1. Sagorijevanjem etanola u kalorimetrijskoj bombi pri 298,15 K oslobađa se toplina od -1366,7 kJ/mol. Izračunajte entalpiju sagorijevanja etanola pri toj temperaturi. 2. Standardna reakcijska entalpija hidrogenacije propena iznosi -124 kJ/mol, a standardna entalpija sagorijevanja propana -2200 kj/mol. Standardna entalpija nastajanja tekuće vode iznosi -298,84 kJ/mol. Svi su podaci dani za temperaturu od 298 K. Izračunajte standardnu reakcijsku entalpiju sagorijevanja propena pri toj temperaturi. Puno Vam hvala :)
Margareta J. 		14.03.2019
78. Pretpostavite da je 1 kg vodene pare u dodiru s posudom koja sadrži 100 kg vode na 20 °C. Na koliku temperaturu će se ugrijati 100 kg vode toplinom koja je oslobođena kondenzacijom vodene pare na 100 °C? Entalpija isparavanja vode iznosi 2260 kJ/kg, a specifični toplinski kapacitet vode 4,186 kJ/kg°C. Hvala!
Magdalena Koprek 		22.01.2019

Broj zapisa koji odgovaraju uvjetima upita za pretraživanje: 97

 
Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

Vrlo često postavljana su pitanja koja u većoj ili manjoj mjeri zadiru u svojstva vezana uz periodičku tablicu elemenata. Odgovor na pitanja te tematike možete naći u stručnom radu pod naslovom:

Temeljne karakteristike periodičke tablice elemenata
copyright 1999-2000 e_škola_________kemija