|
 |
|
Poštovani, zamolio bih vas za pojašnjenja dvaju zadataka iz područja termokemije.
1. Što se tiče računanja reakcijske entalpije preko entalpija veza, zanima me da li u tom slučaju svi reaktanti i produkti moraju biti u plinovitom stanju? Prm. Ukoliko imam reakciju C3H8(g) + 5O2(g) --> 3CO2(g) + 4H2O(L) da li u izraz za računanje reakcijske entalpije moram uzeti i u obzir entalpiju isparavanja vode kako bih istu preveo u paru ili mogu odmah uvrstiti vrijednosti za entalpije veze O-H bez obzira što je voda u tekućem stanju?
2. Izračunaj reakcijsku entalpiju gorenja magnezija pri tlaku 100 kPa i temp. 25°C?
Zadatak sam rješavao preko vrijednosti formacijskih entalpija. Rezultat koji sam dobio je negativan ali po iznosu duplo manji od rezultata u rješenjima. Zadatku sam pristupio na način da sam napisao jednadžbu kemijske reakcije Mg + 1/2O2 --> MgO uz navođenje agregacijskih stanja. Odabrao sam ovaj način s obzirom da je u pitanju izgaranje pa sam koristio relaciju ∆cH°=∆fH°(MgO)-[∆fH°(Mg)+1/2∆fH°(O2)]. U tablicama sam očitao vrijednost formacijske entalpije za MgO i tako riješio zadatak no očito je trebalo napisati jednadžbu na način da ispred Mg i MgO stoji koeficijent 2. Kako znati da li ću u reakciju prilikom pisanja koeficijenata stavljati cijele brojeve ili polovine?
U knjigama je navedeno ∆rH° =∆cH° pa sam na temelju navedenog shvatio da je to isto samo što specifično za reakciju gorenja umjesto oznake za reakcijsku entalpiju koristim oznaku ∆cH°, a isto tako umjesto oznake za reakcijsku entalpiju mogu specifično za neku reakciju koristiti prm. oznaku za entalpiju određene fazne promjene i sl.
Po ovome ispada da navedeno nije isto s obzirom da je entalpija izgaranja definirana za 1 mol tvari koja izgara dok reakcijska nije? Unaprijed hvala
Matej Bilić
|
|
Ime i prezime:
Matej Bilić
matejbilic05@yahoo.com
|
 |
 |
1. Ako uzmeš bilo koje agregacijsko stanje koje nije plinovito, imat ćeš posla i s energijama supramolekulskih veza, koje proizlaze iz kondenzacije. Zbog toga bih se za zadatke s energijama veza držao plinovitog stanja. Ako pak netko sastavi zadatak u kojemu neki sudionik reakcije jest zadan u čvrstom ili tekućem stanju, onda će trebati i entalpija kondenzacije i za takav bi zadatak očekivao da sadrži i taj podatak.
2. Jednadžbe kemijskih reakcija standardno se pišu tako da stehiometrijski brojevi budu međusobno prosti cijeli brojevi, a ne razlomci. Iznimke od tog pravila upravo su entalpije nastajanja i entalpije izgaranja (engl. combustion enthalpy) koje su definirane po množini tvari koja nastaje, odnosno izgara, zbog čega se u pripadnim jednadžbama znaju naći razlomci. Razlog tomu ukratko bi se mogao nazvati narodnim kemijskim običajem, premda je evidentno da je tako puno lakše računati. Zbog toga bih se složio s predloženim rješenjem, dakle s dvostrukom vrijednošću, a ne polovinom molekule kisika. Ako zadatak traži reakcijsku entalpiju gorenja magnezija, onda će to biti za reakciju:
2 Mg(s) + O2(g) → 2 MgO(s)
I onda će vrijednost, označena s ∆rH°, očito biti dvostruko veća od entalpije nastajanja magnezijevog oksida.
Ako se pak specifično traži entalpija izgaranja (∆cH°), onda će pripadna reakcija biti:
Mg(s) + 1/2 O2(g) → MgO(s)
i vrijedit će: ∆cH°(Mg) = ∆fH°(MgO)
Očito, ona zadnja jednakost koju navodiš, da je entalpija izgaranja jednaka reakcijskoj entalpiji gorenja magnezija, ovdje ne vrijedi.
Moje slaganje ili neslaganje međutim nije presudno za ovakova pitanja jer nisam niti tvoj nastavnik kemije niti odlučujem o obrazovnim standardima. Stoga bih preporučio da se s pitanjem obratiš svom nastavniku kemije, koji će onda odlučiti kako točno želi pristupiti "delikatnim pitanjima". Kad i ako se nađeš na nekom natjecanju ili državnoj maturi iz kemije, nastavnikov stav također postaje manje bitan i tu je onda najpametnije jako pažljivo pročitati zadatak te u slučaju izgubljenih bodova imati spremnu žalbu, idealno tako da se pozivaš na svoj udžbenik kemije (logičan odabir u slučaju različitih tumačenja u različitim knjigama). Zdrav razum isto nije na odmet, ali s njime treba biti na oprezu jer se tu lako precijenimo.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
