Na ovim stranicama nalaze se odgovori vezani uz pitanja koje postave svi zainteresirani kao i sažetak tema koje su obrađivane kroz diskusijske liste.

Unesite pojam za pretraživanje pitanja i odgovora:

8050. Potovani, Trudim se neke stvari sama shvatiti međutim ne ide. Brzina reakcije 2CO+O2--> 2CO2 mjerena promjenom koncentracije CO iznosi -0.001mol/(L s). Kolika je brzina te reakcije iskazana promjenom koncentracije O2? Ja dobijem rješenje 0.0005 mol/(L s), a u rješenju je -0.0005 mol/(L s). Da li se slažate da je rješenje krivo? Nema mi baš logike da je brzina negativna s obzirom da je izraz za brzinu za navedenu reakciju sljedeći: v=-1/2*Dc(CO)/Dt=-Dc(O2)/Dt=1/2*Dc(CO2)/Dt; Povezat ću brzine uz pomoć koeficijenata jer se on troši duplo manjom brzinom, a brzinu reakcije označit ću sa r: r=-1/2*(-0.001 mol L-1-s-1)= 0.0005 mol L-1 s-1 Hvala!
Mirjana Vrdoljak
13.07.2019
8049. Poštovani, Hvala Vam na trudu, utrošenom vremenu i pojašnjenju. Što se tiče Vašeg odgovora malo mi je nejasno sljedeće: „…Taj princip vrijedi i kad se reakcijske entalpije računaju preko entalpija veza. Da bi se izbjegle zabune, treba znati da je entalpija veze, kao i energija veze, definirana kao entalpija reakcije u kojoj se neka veza kida. To znači da nemamo entalpije nastajanja sudionikâ reakcije, nego entalpije njihovog nestajanja. Primjerice, u zamišljenoj reakciji….“: -Nemamo li tu entalpije nastajanja veza kad nastaju produkti- dakle kidaju se kemijske veze u reaktantima (energija se veže) i stvaraju se nove veze u produktima (energija se oslobađa)? Nisam baš uspjela shvatiti što ste htjeli reći kad ste napisali da Inverzija proizlazi iz toga što entalpije veze nisu entalpije nastajanja, nego entalpije procesâ u kojima nešto nestaje tj. troši se. Ne razumijem na koji način te entalpije nastajanja utječu na to da se obrnuto računaju promjene reakcijske entalpije. Zašto ne može ići isto? Da li je to stvar matematike ili čega? Nisam baš shvatila najbolje bit toga pa ako biste mi mogli još malo pojasniti. Ovako nekako sam si to percipirala- uvijek se oduzima veća vrijednost entalpija od manje: Ako se reaktanti troše a produkti nastaju znači da se prirast reakcijske entalpije računa na način da se oduzme entalpija produkata od entalpije reaktanata (konačno se oduzima od početnog jer se produkti stvaraju nakon reaktanata) , a ako se prirast reakcijske entalpije računa preko entalpije veze oduzima se Hr-Hp (entalpija reaktanata minus entalpija produkata) jer se kod kidanja veze troši energija odnosno entalpija kidanja veze obično je veća od entalpije nastajanja veze. Što se tiče brzina reakcije sve je nekako površno napisano i u samim udžbenicima pa nije čudno što srednjoškolci imaju problema. U zadnje vrijeme vidjela sam i na nekim drugim forumima da se često raspravlja o tome kada u izraz za brzinu reakcije staviti stehiometrijski koeficijent, a kada ne, pa rasprave tipa može li brzina biti negativna ili ne može. Pa kad je toliko zbunjaže oko toga smatram da i to nešto indicira- jednostavno maknuti takve stvari iz nastavnog plana i programa za srednju školu, pogotovo zato jer i sami nastavnici imaju s tim problema. Mene je u takvim zadacima zbunio stehiometrijski koeficijent. Svugdje piše da je on negativan za reaktante budući da se oni naravno troše u kemijskoj reakciji, a pozitivan za produkte jer oni nastaju, no svugdje se u izraz za brzinu reakcije ubacuje pozitivna vrijednost stehiometrijskog koeficijenta bilo da se radi o reaktantima bilo da se radi o produktima. Nigdje nisam vidjela da je za reaktante isti negativan! Isto tako i kod promjene reakcijske entalpije koja se računa preko entalpija stvaranja svugdje u objašnjenju piše da je stehiometrijski koeficijent negativan za reaktante a pozitivan za produkte, no i tu se naravno uvijek uzima njegova pozitivna vrijednost. Ne razumijem koja je svrha toga? U pitanju: http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=16411 radi se o tome da se na kojekakvim ispitima mora zaokružiti točan odgovor i većinom je koliko sam vidjela uvijek točan onaj odgovor gdje je brzina pozitivna. U svakom udžbeniku gdje piše izraz za brzinu reakcije svugdje je napisan predznak minus ispred izraza za promjenu koncentracije reaktanata. Ne znam da li se može razmišljati na način: v=-DC/Dt -> pošto se radi o reaktantima, promjena njihove koncetracije je negativna što znači da ispred DC ide predznak minus, i predznak minus u izrazu za brzinu reakcije znači da se poništavaju pa time brzina ima pozitivnu vrijednost. Hvala, Srdačan pozdrav
Mirjana Vrdoljak
11.07.2019
8048. Pozdrav. Imam pitanje vezano za platinske metale. Pokusala sam pronaci odgovor ali bez uspjeha. Zasto se platinski metali tacnije Rh, Ir, Os, i Ru ne otapaju u kiselinama?Znam da elektrodni potencijal ne moze biti razlog s obzirom na to da zlato ima veci elektrodni potencijal od svih platinskih metala pa se otapa u zlatotopci. Takodjer srebro ima veci elektrodni potencijal od Ru i Rh pa se otapa u oksidirajucim kiselinama.Pt i Pd imaju najvece vrijednosti EP pa se otapaju u zlatotpci. Zasto su ostali platinski metali inertni prema kiselinama? Da li formiraju zastitni sloj oksida koji ih cini inertnim ili postoji drugi razlog? Unaprijed hvala na odgovoru.
Preljević Medina
11.07.2019
8047. U nomeklaturi organskih spojeva, ima li dvostruka veza prednost nad trostrukom (prema rješnjima zadataka smatram da ima).Hvala puno!
Marija Rubak
11.07.2019
8046. Poštovani, molila bih Vas ako mi možete odgovoriti na dva pitanja. 1) limunska kiselina se otapa u čaši i prilikom otapanja dolazi do snižavanja temp., tj. hladenja otopine. hoće li se topljivost kiseline povecati: zagrijavanjem, hladenjem, ili nijedan postupak neće povecati topljivost? 2) odredi koja tvar ima najnize vreliste i najvise lediste: magnezijev fosfat (konc.1,5M), aluminijev nitrat (c=1,5M), KCl (1,5M), CaCl2( 1,5M), NaCl( 3M) Puno hvala unaprijed!
Lana
11.07.2019
8045. Pomoc oko ovog zadatka.U reakciji dušične kiseline i amonijaka dobije se amonijev nitrat.Iz 378g dušične kiseline, dobiveno je 400g amonijeva nitrata.Koliko je iskorištenje reakcije.
Edin Mesic
11.07.2019
8044. Poštovani! Molio bih pomoć s postupkom ovog zadatka. Hvala! Iz koncentrirane otopine klorovodične kiseline masenoga udjela 0.37 i gustoće 1,19 g/cm3 treba pripremiti 500 ml otopine koncentracije 0,1 mol/dm3. Koliki volumen koncentrirane kiseline treba uzeti za pripremu zadane otopine?
Marko Dalić
16.07.2019
8043. Poštovani! Zamolio bih pomoć (postupak) ovog zadatka! U odmjernu tikvicu od 250,0 cm3 ulije se 25 cm3 otopine KMno4 množinske koncentracije 1,5 mol/dm3 i nadopuni destiliranom vodom do oznake. Izračunaj množ.konc. otopine KMno4 nakon razrjeđivanja! (koliko sam skužio volumen vode 225 mL, pa sam onda izračunao množinu vode i izračunao množ.konc formulom c=n/V.) S dobivenom množ.konc. vode sam zbrojio zadanu množ.konc. KMno4. Ne znam je li postupak ispravan...Hvala unaprijed.
Marko dalić
15.07.2019
8042. Poštovani, mogu li doktorirati na na pmfu na kemijskok odsjeku ako završim farmaciju? Hvala puno i molim Vas da odgovorite što prije jer je pitanje fakuleteta koji ću upisati za nekoliko dana?
Karla Mesarek
11.07.2019
8041. Molim Vas pomoc sa ovim zadatkom 100ml 0,1M otopine Fe2+ titrira se otopinom 0,02M KmnO4 uz 1M H2SO4. Potrebno je izracunati elektrodni potencijal prije i nakon tocke ekvivalencije. Nakon TE kada je dodano 105ml KMnO4 elektrodni potencijal racunam formulom E(Mn)=E°(Mn)+0.059/5 log[MnO4-]/[Mn2+] Pri racunanju koncentracija dobivam negativan rezultat pa me zanima ako mozda znate u cemu grijesim, tj ako mi mozete napisati izraz za racunanje koncentracija MnO4- i Mn2+
Mateja M
09.07.2019
8040. Izracunaj udjel i koncentraciju iona M2+ u otopini koja je pripravljena mijesanjem 10ml iona metala c=0,01M i 90 ml otopine monodentatnog liganda c=1,6*10-2M ako su poznate pojedine konstante stabilnosti nastalih kompleksa. K1=2*10^2, K2=2*10^2, K3=2,5*10^2, K4=1,26*10^2 Molim Vas pomoc oko ovog zadatka. Hvala!
Mateja M
09.07.2019
8039. Molim pomoć s ovim pitanjem.Koja od navedenih otopina iste molalnosti tvari ima najniže ledište.I ako nije problem ovo jos koja od navedenih tvari se najmanje otapa u vodi pri sobnoj temperaturi: fruktoza,fenol,metanal,celuloza hvala unaprijed.
Edin
09.07.2019
8038. Poštovani! Zanima me kako jednostavno odrediti količinu nitrita i nitrata u uzorku vode?Lp
Nataša Muža
06.07.2019
8037. Pozdrav, trebala bih pomoć oko ovoga zadatka. Pitanje glasi: Koliki volumen HNO3 masenog udjela 0.70 i gustoće 1,42 g/cm3 treba odmjeriti za pripravu 450g razrijeđene HNO3 masenog udjela 0.50? Unaprijed hvala.
Iva Grgic
06.07.2019
8036. Zašto je aerosol koloid? Hvala unpr. !
Marija Rubak
04.07.2019
8035. Poštovani, Nigdje nisam uspjela pronaći odgovor na pitanje zašto je prirast reakcijske entalpije jednak razlici ukupne entalpije produkata i ukupne entalpije reaktanata. Ne mogu si to nikako objasniti pa Vas molim za pojašnjenje. Još više me zanima zašto prethodno navedeno ne vrijedi kad se standardna reakcijska entalpija računa preko entalpije veza; u tom slučaju se entalpija reaktanata oduzima od entalpije produkata. Zašto tu dakle ne može ići na uobičajeni način da se entalpija produklata oduzima od entalpije reaktanata? Hvala!
Mirjana Vrdoljak
04.07.2019
8034. Maseni udio kisika u heroinu je 21,7%. Relativna molekulska masa heriona je 369. Koliko se atoma kisika nalazi u molekuli heriona? Može li pomoć oko ovog zadatka?
Marija Rubak
05.07.2019
8033. Kako bi glasilo hrvatsko službeno puno kemisjko ime za metilmalonsku kiselinu, zahvaljujem.
Maja Rusan
09.07.2019
8032. Pozdrav, molio bih vas da mi preporučite neku dodatnu literaturu za poboljšavanje znanja iz kemije, naime u školi radimo dosfa jednostavno i nastavnica se prilagodava vecini razreda koja bas i nije zainteresirana za rad. Zanimaju me knjige ili zbirke koje bi mi pomogle u dodatnom učenju i spremanju za natjecanja. Hvala unaprijed :)
Goran Goranović
03.07.2019
8031. Dobra večer, zanima me jedno pitanje: nedovoljnim pristupom kisika gorenjem (npr. org. spojeva) nastaje CO. Kako nešto može goriti ako nema kisika (ili malo)?
marija r.
03.07.2019

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

Vrlo često postavljana su pitanja koja u većoj ili manjoj mjeri zadiru u svojstva vezana uz periodičku tablicu elemenata. Odgovor na pitanja te tematike možete naći u stručnom radu pod naslovom:

Temeljne karakteristike periodičke tablice elemenata

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija