|
|
Na ovim stranicama nalaze se odgovori vezani
uz pitanja koje postave svi zainteresirani kao i sažetak tema koje
su obrađivane kroz diskusijske liste.
|
|
|
 |
| 8049. |
Poštovani,
Hvala Vam na trudu, utrošenom vremenu i pojašnjenju.
Što se tiče Vašeg odgovora malo mi je nejasno sljedeće:
„…Taj princip vrijedi i kad se reakcijske entalpije računaju preko entalpija veza. Da bi se izbjegle zabune, treba znati da je entalpija veze, kao i energija veze, definirana kao entalpija reakcije u kojoj se neka veza kida. To znači da nemamo entalpije nastajanja sudionikâ reakcije, nego entalpije njihovog nestajanja. Primjerice, u zamišljenoj reakciji….“:
-Nemamo li tu entalpije nastajanja veza kad nastaju produkti- dakle kidaju se kemijske veze u reaktantima (energija se veže) i stvaraju se nove veze u produktima (energija se oslobađa)?
Nisam baš uspjela shvatiti što ste htjeli reći kad ste napisali da Inverzija proizlazi iz toga što entalpije veze nisu entalpije nastajanja, nego entalpije procesâ u kojima nešto nestaje tj. troši se.
Ne razumijem na koji način te entalpije nastajanja utječu na to da se obrnuto računaju promjene reakcijske entalpije. Zašto ne može ići isto? Da li je to stvar matematike ili čega?
Nisam baš shvatila najbolje bit toga pa ako biste mi mogli još malo pojasniti.
Ovako nekako sam si to percipirala- uvijek se oduzima veća vrijednost entalpija od manje:
Ako se reaktanti troše a produkti nastaju znači da se prirast reakcijske entalpije računa na način da se oduzme entalpija produkata od entalpije reaktanata (konačno se oduzima od početnog jer se produkti stvaraju nakon reaktanata) , a ako se prirast reakcijske entalpije računa preko entalpije veze oduzima se Hr-Hp (entalpija reaktanata minus entalpija produkata) jer se kod kidanja veze troši energija odnosno entalpija kidanja veze obično je veća od entalpije nastajanja veze.
Što se tiče brzina reakcije sve je nekako površno napisano i u samim udžbenicima pa nije čudno što srednjoškolci imaju problema. U zadnje vrijeme vidjela sam i na nekim drugim forumima da se često raspravlja o tome kada u izraz za brzinu reakcije staviti stehiometrijski koeficijent, a kada ne, pa rasprave tipa može li brzina biti negativna ili ne može. Pa kad je toliko zbunjaže oko toga smatram da i to nešto indicira- jednostavno maknuti takve stvari iz nastavnog plana i programa za srednju školu, pogotovo zato jer i sami nastavnici imaju s tim problema.
Mene je u takvim zadacima zbunio stehiometrijski
koeficijent. Svugdje piše da je on negativan za reaktante budući da se oni naravno troše u kemijskoj reakciji, a pozitivan za produkte jer oni nastaju, no svugdje se u izraz za brzinu reakcije ubacuje pozitivna vrijednost stehiometrijskog koeficijenta bilo da se radi o reaktantima bilo da se radi o produktima. Nigdje nisam vidjela da je za reaktante isti negativan! Isto tako i kod promjene reakcijske entalpije koja se računa preko entalpija stvaranja svugdje u objašnjenju piše da je stehiometrijski koeficijent negativan za reaktante a pozitivan za produkte, no i tu se naravno uvijek uzima njegova pozitivna vrijednost. Ne razumijem koja je svrha toga?
U pitanju:
http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=16411
radi se o tome da se na kojekakvim ispitima mora zaokružiti točan odgovor i većinom je koliko sam vidjela uvijek točan onaj odgovor gdje je brzina pozitivna.
U svakom udžbeniku gdje piše izraz za brzinu reakcije svugdje je napisan predznak minus ispred izraza za promjenu koncentracije reaktanata.
Ne znam da li se može razmišljati na način: v=-DC/Dt -> pošto se radi o reaktantima, promjena njihove koncetracije je negativna što znači da ispred DC ide predznak minus, i predznak minus u izrazu za brzinu reakcije znači da se poništavaju pa time brzina ima pozitivnu vrijednost.
Hvala,
Srdačan pozdrav
Mirjana Vrdoljak
|
11.07.2019
|
| 8046. |
Poštovani, molila bih Vas ako mi možete odgovoriti na dva pitanja.
1) limunska kiselina se otapa u čaši i prilikom otapanja dolazi do snižavanja temp., tj. hladenja otopine. hoće li se topljivost kiseline povecati: zagrijavanjem, hladenjem, ili nijedan postupak neće povecati topljivost?
2) odredi koja tvar ima najnize vreliste i najvise lediste:
magnezijev fosfat (konc.1,5M), aluminijev nitrat (c=1,5M), KCl (1,5M), CaCl2( 1,5M), NaCl( 3M)
Puno hvala unaprijed!
Lana
|
11.07.2019
|
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
