|
 |
|
Kako u nizu jednadžbe možemo prepoznati da se radi o spojevima kiseline a kako za spojeve hidroksida.
Što nastaje disocijacijom kiseline u vodi?
|
|
Ime i prezime:
Nikolina G
|
 |
 |
Prvo pitanje nije posve razumljivo. Interpretirat ću ga ovako: "Kako možemo prepoznati hidrokside i kiseline po njihovim kemijskim formulama?"
Ako se radi o anorganskim kiselinama, njihove kemijske formule uvijek počinju vodikom, npr. HNO3 (dušična kiselina), HCl (klorovodik, odnosno klorovodična kiselina), H2SO4 (sumporna kiselina), H3BO3 (borna kiselina), H2S (sumporovodik, odnosno sumporovodična kiselina) itd. Organske kiseline u svojim sažetim strukturnim formulama imaju funkcijsku skupinu -COOH, dok po molekulskim formulama organskih spojeva općenito nije moguće razaznati radi li se o kiselinama.
Hidroksidi, kako im i ime govori, sadržavaju hidroksidne anione, OH−, koji se vide i u njihovim formulama, npr. LiOH (litijev hidroksid), Ca(OH)2 (kalcijev hidroksid) ili Fe(OH)3 (željezov(III) hidroksid).
Vrijedi napomenuti da se borna kiselina ponekad prikazuje i formulom B(OH)3 jer u njezinim molekulama stvarno imamo borove atome povezane s po tri hidroksilne (ne hidroksidne!) skupine. Ona je, međutim, kiselina, a ne hidroksid. Hidroksilne skupine su inače karakteristične za organske spojeve alkohole, koji nisu niti kiseline niti hidroksidi.
Disocijacijom kiseline u vodi nastaju kiselinski anioni i vodikovi kationi povezani s jednom ili više molekula vode. Ako molekula kiseline sadržava više od jednog vodikovog atoma koji se može otpustiti, disocijacija će ići u više stupnjeva, a konačan ishod ovisi o jakosti kiseline u svakom stupnju. Npr. sumporna kiselina u prvom stupnju disocira potpuno, a u drugom djelomično, dok ugljična kiselina u prvom stupnju disocira slabo, a u drugom gotovo nikako.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
