|
 |
|
Lijep pozdrav,
Na grafičkom prikazu eksperimentalnih podataka o difrakciji kristala NaCl ( x:kut θ,y:intenzitet reflektirane zrake) prikazani su intenziteti i kutovi odsjaja za 3 različite kristalne plohe ( kubična, dodekaedarska i oktaedarska).
Zanima me zašto oktaedarska ploha ima manju mogućnost reflektiranja od kubične. Zašto su difrakcije najčešće prvog reda i kako se red difrakcije određuje?
Hvala Vam unaprijed na odgovoru
|
|
Ime i prezime:
ANA PIROŠ
pirosa0805@gmail.com
|
 |
 |
Intenzitet pojedinih refleksa u difrakcijskom eksperimentu ovisi o više faktora. Prvi i glavni faktor je da refleks zadovoljava Braggov zakon jer bez toga uopće nema refleksa. Dakle, za zadani kut reflektirane zrake i zadanu udaljenost između kristalografskih ploha upadne zrake u dva susjedna sloja moraju proći put koji se razlikuje za cijeli broj valnih duljina tog zračenja kako bi interferencija bila konstruktivna.
Nakon toga slijede strukturni faktor, koji opisuje odnos intenziteta i sastava kristala, te Lorentzov i polarizacijski faktor. Jednadžba za strukturni faktor ukratko govori da će veći i mnogobrojniji atomi dati jači signal, dok Lorentzov i polarizacijski faktor, također ukratko, opadaju s porastom kuta refleksije. Dakle, intenzitet difraktiranog zračenja općenito će biti veći ako kristalografske plohe prolaze kroz teže atome ili više njih, dok će s porastom kuta intenziteti općenito biti sve manji.
U slučaju intenzitetâ oktaedarskih {111} i kubičnih ploha {100} kod natrijevog klorida nema druge nego pogledati gdje se one nalaze u jediničnoj ćeliji. Pregledni prikazi mogu se naći ovdje za oktaedarske plohe i ovdje za kubične. Na njima se vidi da oktaedarske plohe prolaze kroz manje natrijeve katione, dok kubične zahvaćaju sve čestice u jediničnoj ćeliji, što objašnjava razliku u intenzitetu.
Red difrakcije je broj koji govori koliko valnih duljina upadnog zračenja stane u razliku puta koji prolazi zračenje u susjednim slojevima. On je po konvenciji jedan jer veći faktor zbog Braggove jednadžbe odgovara refleksima s jednako puta više razmaknutim plohama. To onda znači da se zračenje većeg reda tehnički ne razlikuje od difrakcije na razmaknutijim plohama. Npr. refleksija prvog reda za plohe {100} bit će jednaka refleksiji drugog reda za plohe {200} pa će u difrakcijskom eksperimentu one dati identičan signal.
Detaljniji opis Lorentzovog faktora možeš vidjeti ovdje, a polarizacijskog faktora ovdje.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
