  | 
         
         
          |  
             Voda je spoj vodika i kisika. U molekuli vode su atomi vodika i 
              atom kisika vezani kovalentnom vezom. Jezgra kisika jače privlači 
              elektrone nego jezgra vodika, pa se naboj nejednoliko raspodjeljuje, 
              zbog čega je jedan dio molekule elektronegativan, a drugi elektropozitivan. 
              Molekula vode ima svojstvo električnog dipola zbog kojeg se u vodi 
              otapaju sve polarne molekule - slično se otapa u sličnom. Stoga 
              se nepolarne molekule, koje nemaju električni naboj, ne otapaju 
              u vodi. Molekule se udružuju tako da se pozitivni kraj jedne molekule 
              okreće prema negativnom kraju druge molekule (tvoreći vodikove veze). 
              Voda reagira s alkalijskim i zemnoalkalijskim metalima, s mnogim 
              anorganskim solima, ali i s mnogim organskim spojevima.Oko 3/4 Zemljine 
              površine pokriveno je vodom.Od ukupne vode na Zemlji otpada:  
              - 97.2% na mora i oceane  
              - 2.15% na ledenjake  
              - 0.0171% na rijeke i jezera  
              - 0.625% na podzemne vode  
              - 0.001% na vodenu paru u zraku  
            Voda ima veliki udio u živoj tvari. Od 50% do 90% težine živih 
              organizama je voda. Ima vrlo široku primjenu (ona je nezamjenjivi 
              sastojak hrane, sredstvo za pranje i higijenu, sirovina i pomagalo 
              u industriji i obrtu,itd). 
             Voda za piće
             Mora biti bistra, ugodna okusa, bezbojna, bez mirisa. Poželjno 
              je da sadrži otopljene soli (primjerice natrijev klorid i natrijevhidrogenkarbonat) 
              i plinove (ugljik dioksid i kisik), pH mora biti između 6.9 i 8.2. 
              Voda ne smije sadržavati soli mangana (gorak okus), soli željeza, 
              nitratne ione, nitritne ione, amonijak iznad dozvoljenih koncentracija, 
              patogene mikroorganizme.  
            Zagađivanje vode
             Kao posljedica ispuštanja toplih industrijskih voda i voda iz 
              nuklearnih elektrana u rijeke, uz sva ostala zagađenja, nastaje 
              još i termalno zagađenje. Povišenjem temperature kisik se slabije 
              otapa u vodi (i metabolizam životinja unutar vode se ubrzava, pa 
              troše više kisika), a upravo količina otopljenog kisika važan je 
              pokazatelj kakvoće vode. Ako je zagađenje veliko (koncentracija 
              otopljenog kisika je mala). Anaerobne bakterije ugljikov dioksid, 
              nitratne, sulfatne i fosfatne ione, reduciraju u metan, amonijak, 
              sumporovodik i fosfin (bistre vode se pretvaraju u močvare). Najčešći 
              zagađivači vode su pesticidi i umjetna gnojiva, kao i drugi anorganski 
              i organski spojevi. Prisutstvo organskih tvari u vodi se može dokazati 
              u obliku amonijaka NH3, nitrita NO2-, 
              nitrata NO3- i u obliku fosfata PO43-. 
              U zavodu za javno zdravstvo je grupa učenika III.d razreda Bjelovarske 
              gimnazije uz pomoć inžinjera i tehničara ispitivala vode iz Bjelovacke 
              i Česme. Uzorci su uzimani na 4 različita mjesta.  
             
            
               
                |   | 
               
               
                |  
                   Bjelovacka 
                    - Brezovac, Bjelovacaka - Korenovo, Česma - Narta, Česma - 
                    Čazma 
                 | 
               
             
               
             | 
         
         
            | 
         
         
            
            Metodologija rada
            
               
                | metoda 
                  rada 
                   | 
                - 
                  spektofotometrija | 
               
               
                | materijali 
                   | 
                - 
                  uzorci ispitivane vode u rijekama Bjelovackoj i Česmi  | 
               
               
                |   | 
                - 
                  reagensi za dokazivanje amonijaka, nitrita, nitrata i fosfata | 
               
               
                |   | 
                 
                  - spektofotometar  | 
               
             
             Organska onečišćenja u vodi se mogu dokazati u obliku amonijaka, 
              nitrita, nitrata, a u rezultatu se iskazuju u mg N/L (mg P/L) (vode).Dobiveni 
              rezultati se uspoređuju s baždarnim krivuljama za svaki pojedini 
              reagens.  
            Dokazivanje amonijaka NH3
             Kemikalije 
             SIGNETOVA 
              SOL - 250 g kalijevog natrijevog tartarata se otopi u 400 ml destilirane 
              vode, zagrijava se dok se volumen ne smanji na polovinu. Otopina 
              se ohladi I nadopuni destiliranom vodom do 500 ml.  
               NESSLEROV 
              REAGENS  u 100 ml vode otopi se 50 g HgI2 
              i 35 g KI. U 250 ml vode se otopi 80 g NaOH i ohlađena otopina se 
              pomiješa s otopinom KI i HgI2 i nadopuni do 500 ml. Smjesa stoji 
              dok se talog ne slegne, nakon čega se otopina oddekantira. 
             Postupak: 
            25 ml ispitivanog uzorka + 1 ml SIGNETOVE soli + 1 ml NESSLER reagensa. 
              Pričeka se 5 minuta da se razvije boja (žuta). Mjerenje se vrši 
              u spektofotometru na 425 nm. Paralelno se radi i slijepa proba* 
              (25 ml destilirane vode + reagensi).  
            
               
                |   | 
               
               
                |  
                   *(slijepa 
                    proba je postupak kod kojeg umjesto uzorka koristimo destiliranu 
                    vodu i odgovarajući reagens) baždarna krivulja za određivanje 
                    slobodnog amonijaka snimano kod 425 nm - 25 ml - Nessler metoda 
                     
                 | 
               
             
             
            Dokazivanje nitrata 
            Kemikalije: 
             sumporna 
              kiselina (4+1)  
               brucin 
              sulfat  
               1 g brucin 
              sulfata i 0,1 g sulfanilne kiseline se otopi u 70 ml vruće destilirane 
              vode. U ohlađenu otopinu doda se 3 ml koncentrirane klorovodične 
              kiseline i nadopuni vodom do 100 ml.  
            Postupak 
            U 2 ml uzorka doda se 1 ml brucina, 10 ml sumporne kiseline i ostavi 
              se stajati u tami 10 minuta. Zatim se doda 10 ml destilirane vode 
              i pusti da se razvije boja (žuta boja). U tami se ostavi 20 minuta. 
              Mjeri se na spektofotometru l = 410 nm. 
              Paralelno se radi slijepa proba.  
             
            
               
                |   | 
               
               
                |  
                    
                    baždarna krivulja za određivanje slobodnih nitrata snimano 
                    kod 410 nm - 10 ml - brucin metoda  
                 | 
               
             
             
              Dokazivanje nitrita 
            Kemikalije: 
             Otopina 
              EDTA dinatrijeva sol etilendiaminoctene kiseline 500 mg EDTA otopi 
              se u vodi i nadopuni do 100 ml.  
               SULFANILNA 
              KISELINA 600 mg sulfanilne kiseline otopiti u 70 ml tople vode, 
              ohladiti i dodati 20 ml koncentrirane klorovodične kiseline i dobro 
              promješati.  
               a 
              - NAFTILAMINKLORID 600 mg a - NAFTILAMINKLORIDA 
              otopiti u destiliranoj vodi uz dodatak 1 ml konc. klorovodične kiseline, 
              zatim nadopuniti vodom do 100 ml dobro promješati i čuvati u tmnoj 
              boci na hladnom.  
               STOCK 
              OTOPINA Otopiti u vodi 1,232 g natrijeva nitrita u destiliranoj 
              vodi nadopuniti vodom do 1000 ml i dodati 1 ml kloroforma. - pufer 
              otopina - natrijev acetat  
            Postupak: 
            U 50 ml uzorka doda se 1 ml EDTA. 1 ml sulfanilne kiseline i 1 
              ml a - NAFTILAMINKLORIDA i ostavi se 
              stajati 3-5 minuta. Zatim se doda 1 ml pufer otopine i opet ostavi 
              stajati 10-30 minuta dok se ne pojavi ružičasta boja. Mjeri se na 
              spektofotometru na 520 nm. 
             
            
               
                |   | 
               
               
                |  
                    
                    baždarna krivulja za određivanje nitrita snimano kod 500 nm 
                    - 25 ml - L-Mastil metoda  
                 | 
               
             
              
              Dokazivanje fosfata 
            Kemikalije: 
             Reagens 
              za fosfate - amonijev molibdat (NH4)6Mo7O24 
              x 4 H2O25 g 
              amonijeva molibdata se otopi u 175 ml destilirane vode. U odmjerenoj 
              tikvici od 1 L pažljivo se dodaje 280 ml koncentrirane H2SO4 
              u 400 ml destilirane vode. U ohlađenu otopinu sumporne kiseline 
              doda se otopina molibdata i nadopuni do litre destiliranom vodom. 
               
               Otopina 
              kositrova(II)klorida 2,5 g SnCl2 x 2H2O 
              se otopi u 100 ml glicerola i ostavi se da stoji oko 1 dan  
            Postupak: 
            U 25 ml uzorka doda se 1 ml reagensa za fosfate i 2-3 kapi otopine 
              SnCl2 i ostavi se stajati 15 minuta do 
              pojave plave boje. Mjeri se na spektofotometru na 690 nm. Paralelno 
              se radi i slijepa proba.  
            
               
                |   | 
               
               
                |  
                    
                    baždarna krivulja za određivanje fosfata snimano kod 690 nm 
                    - 25 ml - SnCl2 metoda  
                 | 
               
             
              
             | 
         
         
            | 
         
         
          |  
             Rezultati dobiveni ispitivanjem uzoraka uzetih na različitim mjestima 
              su različiti, ali neznatno odstupaju od dozvoljenih granica. Ako 
              se usporede rezultati za Bjelovacku u odnosu na Česmu vidi se da 
              amonijaka ima najviše u Bjelovackoj kod Korenova, nitrata i fosfata 
              kod Brezovca a nitrita u Česmi kod Čazme.  
            
               
                | mjesto 
                  uzimanja uzorka | 
                Bjelovacka 
                  - Brezovac | 
                Bjelovacaka 
                  - Korenovo | 
                Česma 
                  - Narta | 
                Česma 
                  - Čazma | 
               
               
                | NH3 
                  mg N/L | 
                1,28 | 
                1,54 | 
                1,17 | 
                0,7 
                   | 
               
               
                | NO2- 
                  mg N/L | 
                0,033 
                   | 
                0,00 | 
                0,0423 | 
                0,06 | 
               
               
                | NO3- 
                  mg N/L | 
                4,2 | 
                0,07 | 
                0,7 
                   | 
                1,0 
                   | 
               
               
                | PO43- 
                  mg P/L | 
                2,24 | 
                0,12 | 
                0,26 
                   | 
                0,67 
                   | 
               
             
               
             | 
         
         
            | 
         
         
          |   
             Što je tome razlog?  
              Vjerojatno različiti utjecaji. Bjelovacka protječe kroz urbano područje 
              dok Česma većim djelom protječe kroz poljoprivredno područje. 
             | 
         
         
            | 
         
         
          |  
              
             
                
               
             
           | 
         
       
       
     | 
     
      
        
     |