|
 |
|
Molim vas, mozete li mi jednostavno pomoci pri pronalasku odgovora za slijedeca pitanja;
Pitanja iz kemije:
1.kako se dobivaju oksidi sumpora?
2.Koja su svojstva oksida sumpora?
3.Koja su svojstva, i kako se dobiva sulfatna kiselina?
4.Koja su svojstva dušika?
5.Koji su oksidi dušika?
6.Koja su svojstva, i kako se dobiva nitratna kiselina?
7.Koji su oksidi ugljika?
|
|
Ime i prezime:
ivan susic
ivan.zadar@net.hr
|
 |
 |
Ovisi što smatraš pronalaskom odgovorâ. Sasvim solidnu količinu podataka možeš naći u Tehničkoj enciklopediji ili Općoj i anorganskoj kemiji kojih bi trebalo biti i po školskim knjižnicama. Nešto manje ima pak u udžbenicima kemije, a gimnazijski udžbenik za treći razred trebao bi imati barem osnovne informacije.
Ako si pak mislio odgovore naći ovdje, mogu dati osnovne informacije, jer bi iscrpno odgovaranje na svih sedam pitanja odnijelo i prostora i vremena.
1. Sumporov(IV) oksid najlakše se dobije gorenjem sumpora ili zakiseljavanjem kakvog sulfita. Sumporov(VI) oksid se pak dobiva katalitičkom oksidacijom sumporovog(IV) oksida, a može i žarenjem nekih sulfata kao i alkalijskih pirosulfata. Ostale okside je malo teže dobiti, a ako te zanima i neki od njih, postavi preciznije pitanje.
2. Sumporov(IV) oksid je bezbojan plin oštra mirisa, više nagrizajuć nego otrovan i dobro topljiv u vodi. U reakcijama s lužinama daje sulfite i hidrogensulfite. Može poslužiti i kao oksidans i kao reducens.
Sumporov(VI) oksid lako se može naći u sva tri agregatna stanja, budući da mu je talište pri 16,9 °C, a vrelište pri 45 °C. Bezbojan je, a miris mi nije poznat, dijelom i jer ga sigurno nije mudro mirisati. U vodi se otapa eksplozivno dajući sumpornu kiselinu, a može poslužiti kao oksidans.
3. Sumporna se kiselina može dobiti na gomilu načina od kojih industrija preferira onaj gdje se sumporov(VI) oksid otapa u sumpornoj kiselini, a nastala otopina oprezno razređuje vodom. Početna količina očito se dobavi nekim drugim putem, ali to pitanje je vjerojatno nevažno već koje stoljeće, budući da se sumporna kiselina odavno tako proizvodi.
Sumporna kiselina je bezbojna, uljasta i higroskopna tekućina. Da je kisela, to bi trebalo biti očito, a dodat ću da s lužinama daje sulfate i hidrogensulfate te da može dosta toga oksidirati.
4. Dušik je u prvom redu dosadan plin jer ga je teško natjerati da s ičim reagira. Inače je bez boje, okusa i mirisa, slabo topljiv u vodi, a vjerojatno i ostalim otapalima. Očito ne gori jer inače u atmosferi ne bi mogao koegzistirati s kisikom, a u njemu gori malo toga. Pouzdano znam samo za magnezij, a vjerojatno bi mogli i ostali metali prve dvije skupine. Navodno reagira s užarenom smjesom natrijevog karbonata i željezovog(III) oksida, ali nisam još uspio tim putem dobiti išta.
5. Poznato je sedam dušikovih oksida, po jedan za svako oksidacijsko stanje od I do V te dimeri onih u parnim oksidacijskim stanjima.
6. Dušična kiselina se, kao i sumporna, može dobiti na hrpu različitih načina, a dominantni su oni koji u nekom času uključuju otapanje dušikovog(IV) oksida u vodi, po mogućnosti uz pristup zraka. Prilikom otapanja dušikov(IV) disproporcionira na dušičnu i dušikastu kiselinu od kojih se potonja raspada na dušičnu kiselinu i dušikov(II) oksid. On se može opet oksidirati u dušikov(IV) oksid pa se ciklus može ponoviti.
Dušična kiselina je bezbojna tekućina bez mirisa, osim ako je jako koncentrirana, s tim da onda crvenkasta boja i oštar miris potječu od dušikovog(IV) oksida koji nastaje njezinim raspadom. Jak je oksidans, a s lužinama daje nitrate.
7. Ugljikovih oksida je poznata već omanja gomila, a opće su poznati tek monoksid i dioksid, jedan zbog svoje otrovnosti, a drugi više zbog svojeg utjecaja na klimu. O ostalima ću reći više ako te bude zanimalo.
Kako već rekoh, za detaljnije odgovore najbolje je da potražiš malo stručniju literaturu (ono što sam spomenuo trebalo bi biti najdostupnije), a ako ne nađeš što te zanima, možeš se javiti s manje općenitim pitanjem.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
