|
 |
|
Pozdrav, opet. Ja bi samo htio znati ako ste već imali vrijeme da pročitate moje pitanje oko redoks reakcij i elektrodnih potencijala. Zato što sada već čekam oko 10 dana.
Također, imao bi još jedno pitanje oko toga; elektrodni potencijal elektrolize vode na anodi (reakcija iz vode u H+ in O2) je 1,21 V, joda 0,54 V, ali klora 1,36 V i fluora 2,87 V. Po toj logiki, klor ili fluor pri elektrolizi ostala bi u otopini zato što su bolji oksidanti od vode. Ali svi znamo da pri elektrolizi NaCl nastaje klor. Kakva je onda eksplanacija ovdje?
Hvala vam puno za odgovore.
Pozdrav u Hrvatsko, Michel.
|
|
Ime i prezime:
Michel Adamič
ada.mic94@gmail.com
|
 |
 |
Izvinjavam se radi sporosti. U zadnje vrijeme svi smo lagano natrpani ne pretjerano odgodivim, ali zato pretjerano množećim se obavezama pa e-školske aktivnosti lagano ispaštaju.
Odgovor na ovo pitanje zapravo i nije kompliciran kako bi se na prvi pogled moglo reći. Naime, ono što se kod elektrolize oslobađa na elektrodama nije baš uvijek jednako konačnom produktu takve reakcije. U slučajevima kad su produkti dvoatomni plinovi poput klora, kisika ili vodika, tvari koje se stvarno oslobađaju na elektrodama jesu njihovi radikali, odnosno nascentni ili jednoatomski plinovi. Kako su te čestice vrlo reaktivne, razmjerno brzo se spajaju u molekule, no to ne znači da ih nije moguće detektirati. Jedna od indirektnih naznaka za njihovo nastajanje upravo je i eksperimentalno opažanje koje spominješ.
Kao što ti je vjerojatno poznato, pri svakom nastajanju kemijske veze oslobađa se energija, dok se za kidanje ista energija mora uložiti. Kako kod elektrolize prvo nastaju jednoatomski plinovi, a ne dvoatomne molekule, energija koju treba uložiti veća je nego ona koju bi trebalo uložiti za stvaranje molekulskog plina, a koju preračunatu u elektrodni potencijal možeš naći u tablicama. Razlika između te dvije energije obično se zove prenapon (ne znam slovensku kemijsku nomenklaturu, ali čitajući jedan slovenski udžbenik kemije nisam imao problema s razumijevanjem pa pretpostavljam da vrijedi i obrnuto). U tom svjetlu, nastajanje klora umjesto kisika posljedica je toga što za nastanak atomâ klora iz kloridnih aniona treba manje energije negoli za nastanak atomâ kisika iz molekula vode. Takovo nešto može se i očekivati uprkos elektrodnim potencijalima jer je energija veze (čiji je red 1,5 što u ovu priču ipak ne spada) u molekuli kisika ugrubo duplo veća od one u molekuli klora. To što u konačnici ipak nastaju molekule, a ne atomi ne znači puno elektrodama jer između svakako moraju postojati i odvojeni atomi. Slično kao kad na putu iz jedne doline u drugu moraš prijeći neku planinu. Izabrat ćeš vjerojatno najniži prijevoj, ali to te neće poštedjeti uspinjanja.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
