|
 |
|
Poštovanje,
Molio bih Vas za pomoć pri formulaciji jednog odgovara.
Kako točno znamo da se zbila fizička, a ne kemijska reakcija i suprotno)? Ako biste mogli to objasniti na primjeru otapanja kuhinjske soli u vodi, bilo bi mi to od velike pomoći. Znam razliku izeđu kmijske, fizičke i nuklearne reakcije no nemogu dokučiti nijedan dovoljno suvisao odgovor.
Hvala na pomoći.
Pozdrave
|
|
Ime i prezime:
Hrvatin Horvat
mioc.prvic@gmail.com
|
 |
 |
Najkraće rečeno, stroge granice između fizikalnih i kemijskih promjena nema. Može se reći da je kemijska promjena ona u kojoj nastaju nove tvari, a fizikalna ona u kojoj sve tvari ostanu očuvane, ali to je samo prebacivanje loptice jer ni s tvarima situacija nije puno bolja. Za većinu slučajeva može upaliti stehiometrijski kriterij tj. to da se čistom tvari smatra ono čemu se sastav ne može kontinuirano mijenjati, dok su ostalo smjese. Primijenjeno na promjene, to bi značilo da su kemijske one u kojima nalazimo da se sastav pojedinih komponenti mijenjao skokovito, a ne kontinuirano. No, pored stehiometrijskih spojeva postoje i nestehiometrijski pa ni to nije najsretniji odabir.
S praktične strane takvo poimanje tek zalazi u probleme jer nije uvijek trivijalno naći je li nastala nova tvar, ili su samo različite tvari pomiješane. Naročito je to bilo izraženo u anorganskoj kemiji s početka prošlog stoljeća, gdje se mnogiput zbilo da je prvo netko otkrio novi spoj (npr. oksid metala ili hidrat kakve soli), a zatim netko drugi pokazao da je to smjesa dvaju ili više poznatih spojeva. Spektroskopske i difrakcijske metode analize tvarî otklonile su dobar dio tih problema, ali to za tvoj slučaj ne znači puno jer vjerojatno ne možeš ići puno dalje od promatranja. Možeš za prvu aproksimaciju jednostavno uzeti da su otapanja općenito fizikalne promjene, a za komplikacije pričekati fakultet. A možeš i pratiti sve promjene koje se zbivaju i izvoditi zaključke. Promjene boje ili oslobađanja plinova često ukazuju na kemijske promjene, kao i pojava dima, plamena, svjetlosti ili općenito intenzivnije oslobađanje energije. No, ne uvijek. Najzdravije je usporediti ono što je bilo na početku i ono što imaš nakon promjene i vidjeti je li što nestalo ili nastalo, ali to ide samo ako te informacije imaš. U školi ćeš obično dobiti potpunu informaciju pa ne bi trebalo biti problema. U znanosti nekad prvo treba doznati što je nastalo. No, u znanosti se zato malotko bavi fundamentalnim definicijama.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
