|
 |
|
Molim Vas pomoc, zbunjen sam. Znam sve o homogenim i heterogenim smjesama, i fizikalnimi kem. promjenama ali opet kd treba rjesit zadatak krivo rjesim:(
8. Razvrstaj na fizikalne i kemijske promjene:
a) pečenje kolača
b) otapanje soli u vrućoj juhi
c) lomljenje šibica
d) otapanje šećera u hladnom čaju
9. Razvrstaj sljedeće smjese na homogene i heterogene.
a) mlijeko
b) bijela boja
c) amonijak otopljen u vodi
d) čaša čiste vode s ledom (također od čiste vode)
e) coca-cola s mjehurićima
f) coca-cola bez mjehurića
Hvala,
Dean Galic
|
|
Ime i prezime:
Dean Galic
depope1@hotmail.com
|
 |
 |
Iako znaš sve o osnovnoj klasifikaciji tvarî i promjena, spomenut ću nekakve definicije kako bi ti bilo lakše pratiti, a i poradi očite diskrepancije između tvojeg znanja i sposobnosti da se isto iskaže.
Tvari se dijele na čiste tvari i smjese, s tim da zaista čista stvar ne postoji u stvarnom svijetu pa smo prisiljeni za "čiste tvari" koje u eksperimentima rabimo reći i koliko su čiste ilitiga koliko nečistoća sadrže. Drugim riječima, čistim tvarima smatramo one koje su dovoljno čiste da bi se mogle koristiti kao takve.
Smjese se pak dijele na homogene i heterogene, a kriterij je to koliko u njima postoji faza (komponenti stalnih svojstava i sastavâ). Ako je faza samo jedna tj. ako su sastav i svojstva u svakom dijelu smjese (naravno, ako se ne inzistira na previše malim dijelovima poput pojedinih kvarkova) jednaki, onda se smjesa zove homogenom. Ako to nije slučaj tj. ako ima više faza, smjesa je heterogena. Najlakši način za razvrstavanje smjesa je gledanje (ako se vide različiti komadi, očito je nešto heterogeno u pitanju), ali postoji mnogo heterogenih smjesa čije je sastojke nemoguće uočiti golim okom pa treba koristiti i druge metode (u znanosti se zapravo nitko ne bavi pitanjem naravi smjese, tako da je sve ovo osmoškolska priča) ili se voditi npr. time koliko su prozirne ili, ako im znamo sastojke, miješaju li se uopće takvi.
Podjela promjena na fizikalne i kemijske vodi se pak time imamo li prije i poslije promjene istu tvar. Ako imamo, promjena je fizikalna, a u suprotnom kemijska.
Sad možemo na zadatke. Kratke i konačne odgovore nema smisla dati jer ti neće biti od koristi naletiš li na slične zadatke s drugačijim primjerima tako da ću se orijentirati na informacije koje bi mogle biti bitne.
Kod pečenja kolača zbiva se mnogo toga, a jedna od jednostavnijih promjena je raspad natrijevog hidrogenkarbonata na vodu, ugljikov dioksid i natrijev karbonat.
Sol se otapa u juhi. Jedinke od kojih je građen natrijev klorid prisutne su i u vodenim otopinama, samo okružene molekulama otapala.
Slamanjem komadića drveta i dalje imaš drvo.
Kao i kod otapanja soli u vodi, tako ni molekule šećera ne dožive više od toga da se sad moraju malo više družiti s otapalom, a manje među sobom.
Mlijeko je neprozirno, a takve su obično one tekućine koje u sebi imaju čestice koje raspršuju vidljivo svjetlo. Kako bi zasebne čestice tekućine mogle postojati, moraju biti prisutne barem dvije tekućine koje se međusobno ne miješaju.
Bijelih boja ima mnogo, od heterogenih smjesa (litopon, vapneno mlijeko) pa do čistih tvari (titanijev dioksid, olovno bijelilo). Ne bih nagađao bez detaljnijeg opisa te boje.
Otopine su istog sastava u svakom svom dijelu.
Led i voda su ista tvar.
Zadnja dva se rješavaju u paru. Ne bi trebalo biti teško dokučiti koja je od tih dviju smjesa heterogena.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
