|
 |
|
Molim vas da mi objasnite zasto reakcijom FeS2(g) + O2(g) nastaje Fe2O3(s) + So2(g)...nije mi jasno znaci zasto su bas nastali ti produkti Fe2O3(S)+SO2(g),a nenamjeravam naučiti tu jednadžbu napamet...npr. kada bih dobila u testu te reaktante i da moram napisati produkte koje su nastali ,ne bih to znala..sto mi vrijedi učiti tu jednadžbu napamet bez razumijevanja.Isto tako zasto nastaje kada se zagrijava kalijev permanganat manganov (IV) oksid ,kisik i kalijev manganat.Mogu ja to naučti napamet te produkte koji su nastali ali željela bih znati ipak kako se dođe do tih produkata..ima li neko pravilo ?...hvala najljepša !!Molim vas da mi odgovorite,jer stvarno se mučim s time.I ako je moguće što prije jer test je uskoro.
|
|
Ime i prezime:
Ivana Blaško
ivky@live.com
|
 |
 |
Ne postoji neko opće pravilo po kojem bi se odmah moglo reći što će ih nekakvih reaktanata nastati. Ponekad se to dade manje ili više točno naslutiti, ali općenito je zdravije reaktante zamiješati pa vidjeti što će iz njih izići (često ispadne nešto suprotno očekivanjima). Pogotovo je to izraženo u organskoj kemiji gdje često samo mijenjanjem temperature isti reaktanti mogu dati potpuno različite produkte (primjerice, etanol i sumporna kiselina mogu dati eten, dietil-eter ili dietil-sulfat). S druge strane, upravo u organskoj kemiji postoji hrpa srodnih reakcija pa je ishode pojedinih reakcija često lako predviđati. U anorganskoj kemiji to funkcionira uglavnom kod jednostavnijih spojeva, ali opet uz hrpu potpravila i iznimki. Do njih možeš doći ako radiš ili gledaš pokuse ili pak o njima čitaš, a s vremenom i nakupljanjem podataka se dadu naći nekakve pravilnosti. Jedna od obično nastajati oksidi. U slučaju pirita za predviđanje produkata treba znati da je željezov(III) oksid stabilniji od željezovog(II) oksida koji se na zraku lako oksidira, a za moguće nastajući magnetit mi nije nezamislivo da se također pojavi kao produkt. Sumpor pak osim u dioksid može prijeći i u trioksid, ali druga reakcija iziskuje i nekakav katalizator. Kod pirolize kalijevog permanganata možeš naslutiti da će nastati manganov dioksid jer je najstabilniji od oksida mangana, a manganat se lako pokaže otapanjem produkta žerenja u vodi jer je zelene boje. Pogoditi ga je ipak malo teže. Ukratko, kombinacija znanja i kemijske logike je sve što trebaš, ali i možeš imati, ako nema eksperimenta.
Općenito bih rekao da bubanje tih jednadžbi nema nikakvog smisla, a profesori koji ga tamo ipak vide da bi se trebali zaputiti okulistu. Kemija je znanost koja svoje zaključke vadi iz pokusa, a ne iz knjiga. Kemijske jednadžbe ne služe tomu da ih netko uči napamet, već da se opiše ono što je stvarno opaženo. Posljedično, u testovima iz kemije one mogu biti srž zadatka samo ako je to stehiometrijski zadatak, ali ni onda nema smisla tražiti da se predvide produkti.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
