|
 |
|
Molim vas, muči me talište i vrelište. Na ovoj stranici sam pročitao kako je taište(vrelište) više ako se jedinke jače privlače. A sad čitam u knjizi kako molekule povezane slabom vodikovom vezom imaju visoko vrelište? nije mi to jasno?
Kako da onda odredim na nekim od ponuđenih mi spojeva koji ima više vrelište ili talište, ako ne mogu jačinom veza?
Puno hvala i pozdrav svima
|
|
Ime i prezime:
Miro Makaj
zrinka_makaj@net.hr
|
 |
 |
Na ovoj stranici ne običavamo davati netočne informacije tako da tvrdnja da će jače interakcije među molekulama tekućine značiti i više vrelište iste jest točna. U knjizi su autori jamačno zaboravili pripomenuti da su vrelišta tvari čije su molekule povezane slabom vodikovom vezom visoka u usporedbi s vrelištima tvarima u kojih uopće nema vodikovih veza. (Alternativna mogućnost je da si krivo shvatio što piše u udžbeniku. Za konačan sud trebalo bi vidjeti što točno tamo piše.)
Primjerice, vrelište etanola u kojeg možemo naći jake vodikove veze iznosi 78,4 °C, a etantiola, kod kojeg su vodikove veze znatno slabije, tek 35 °C. No, obje brojke su znatno veće od vrelišta propana (−42 °C) koji ima isti broj atoma težih od vodikovih, ali nikakvih međumolekulskih interakcija jačih od onih disperzijskih. No, da ne bi sve bilo blistavo, tu je 2-tiapropan (dimetil-sulfid), spoj iste molekulske mase kao i etantiol, ali bez vodikovih veza. Suprotno očekivanjima, vrelište mu je za dva stupnja iznad onog etantiola. Tako da valja biti oprezan i odokativno stvari procjenjivati tek tamo gdje su razlike ogromne (npr. vrelišta jednostavnih hidrida, ionskih i kovalentnih spojeva, ...).
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
