|
 |
|
Kako se dobiva Mohrova sol i koja je kemijska jednadžba nastanka? Također,kako izračunati teoretsko iskorištenje i koji je mjerodavni reaktant u toj reakciji?
|
|
Ime i prezime:
Krisitjan Ferenc
anamarija2109@gmail.com
|
 |
 |
Mohrova sol spada među lakše pripravljive spojeve što će reći da je dostatno zamiješati reaktante (željezov(II) sulfat i amonijev sulfat) i pričekati da iskristalizira gotov produkt.
Iz jednadžbe kemijske reakcije:
FeSO4(aq) + (NH4)2SO4(aq) + 6 H2O(l) → (NH4)2Fe(SO4)2(H2O)6(s)
može se izračunati u kojem omjeru treba uzeti reaktante (umjesto bezvodnog željezovog(II) sulfata pametnije je uzeti željezov(II) sulfat heptahidrat), a logika nalaže i da se iste otopi u što manje vode. Jedan recept kojeg sam pronašao kaže da se može dodati i malo sumporne kiseline, iako nisam siguran koja korist od zakiseljenja blago kisele otopine.
Za računanje teoretskog ili maksimalnog iskorištenja te određivanje mjerodavnih reaktanata bilo bi korisno poznavati pojam množine, ali može se improvizirati i s običnim brojkama i relativnim atomskim i molekulskim masama.
Iz jednadžbe se vidi da će broj nastalih formulskih jedinki Mohrove soli (u jednadžbama ću ju označiti s M da uštedim prostor) biti jednak broju utrošenih formulskih jedinki željezovog(II) sulfata (označit ću ga sa Ž) i amonijevog sulfata (kojeg ću označiti s A):
N(M) = N(Ž) = N(A),
a budući da u stvarnosti imamo mase, a ne brojke, treba to dvoje nekako povezati:
N(M) = m(M)/mf(M) = m(M)/(Mr(M)u)
N(Ž) = m(Ž)/mf(Ž) = m(Ž)/(Mr(Ž)u)
N(A) = m(A)/mf(A) = m(A)/(Mr(A)u).
Iz tih se jednakosti mogu onda dobiti omjeri:
m(M)/Mr(M) = m(Ž)/Mr(Ž) = m(A)/Mr(A)
iz kojih se lako izračunaju mase potrebnih reaktanata ili maksimalna masa produkta koja se može dobiti. Bitno je samo da neku masu već imaš, bilo dostupnu količinu nekog reaktanta ili koliko produkta kaniš pripraviti.
Za računanje mjerodavnog reaktanta u članove onih omjera možeš uvrstiti mase reaktanata koje imaš pa ćeš dobiti nekakve brojke koje su proporcionalne brojnosti tih reaktanata tako da ih možeš uspoređivati. Mjerodavan reaktant je onaj čija je ta brojka (naj)manja.
Inače, uzmeš li umjesto relativnih molekulskih masa molarne, što se svodi na to da relativnima dopišeš jedinicu g mol-1, dobit ćeš množine koje pak nisu ništa doli brojke podijeljene s Avogadrovom konstantom, L = 6,022 ∙ 1023 mol-1. Tada brojke iz prethodnog odlomka dobivaju i fizikalno značenje.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
