|
 |
|
plamenovi i vrste plamenova
|
|
Ime i prezime:
vedran ivanišević
mirna.dvorscak@zg.hinet.hr
|
 |
 |
Pitanje je dijelom neprecizno, nije jasno misli li se na razlikovanje plamena po boji (temperaturi i vrsti tijela koje je odgovorno za tu boju) ili prema kakvom drugom svojstvu (oksidacijski i redukcijski plamen). Kako bilo, evo odgovora.
Plamen je usijani plin obojan uslijed emisije vidljive svjetlosti različitih valnih duljina od strane različitih atoma, molekula, ... Više o plamenu općenito vidi u odgovoru na jedno od prethodnih pitanja (582.).
Ovdje nekoliko riječi o boji plamena. Atomi pri prijelazu iz stanja veće energije u stanje manje energije emitiraju svjetlost, fotone (kvante energije), određenih valnih duljina, odnosno frekvencija. Ako su iznosi tih valnih duljina u vidljivom području spektra (od oko 400 do oko 700 nm), mi ćemo takvu svjetlost vidjeti u određenoj boji. Egzaktni odnos energije zračenja i frekvencije, a time i valne duljine, prvi je našao 1900., pred Božić, Max Planck, njemački fizičar, kasnije za navedeno otkriće i nobelovac za fiziku: E = h * f, gdje je h Planckova konstanta, a f frekvencija zračenja. S energijom je odmah povezana i temperatura, što je učinio već Ludwig Boltzmann u 19. st. Svaki atom emitira zrake karakterističnih valnih duljina i po tom je svojstvu moguće elemente i razlikovati, čitava grana kemije, spektroskopija, bavi se identifikacijom različitih jedinki pomoću apsorpcije i emisije zračenja od strane tih jedinki. Neki su elementi i otkriveni spektroskopskim metodama, npr. helij, koji je najprije otkriven na Suncu, Bunsen, Kirchhoff. (U vezi spektroskopske djelatnosti Roberta Gustava Kirchhoffa ima i jedna znakovita anegdota. Priča se da je Kirchhoffu po otkriću mu zlata na Suncu poznanik bankar pakosno primjetio kako mu je uzaludno to zlato jer njega se nikad neće domoći. Nedugo zatim Kirchhoff je dobio medalju za svoje otkriće - zlatnu medalju. Pohitao je bankaru i stavivši mu medalju pod nos slavodobitno uskliknuo: Ipak sam dobio zlato od Sunca!) Opširnije o spektroskopiji na stranama Udžbenika E-škole kemije. Boja plamena nekih elemenata dana je u svakom srednjoškolskom udžbeniku anorganske kemije, npr. sveprisutni natrij boji plamen žuto. Bojenja plamena koriste se i pri elementarnim pokusima u analitičkoj kemiji, kad se u nekoj otopini želi utvrditi (ne)postojanje određenih elemenata, npr. alkalijskih, natrija, kalija, ...
Često se pri različitim eksperimentima plamen plamenika prilagodi u svrhe eksperimenta, prema temperaturi, što opet odaje boja plamena ili udjelu kisika u plamenu, oksidacijski plamen bogatiji je kisikom od redukcijskog.
Plamen plamenika, alkoholnog, plinskog, nezamjenjiv je pratitelj u laboratoriju, od mekšanja stakla i njegovog preoblikovanja, preko zagrijavanja pri različitim reakcijama do spektroskopske analize tvari. Čovjeka prati od legendarnih spiljskih početaka (otkrića vatre), preko alkemičarskih sanjarenja, staklopuhačke djelatnosti do svemirskih letova. |
|
|
Odgovorio:
Marko Grba
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
