|
 |
|
Molim da mi date neku ideju osim dušika i kisika kako bim dokazao postojanje i ostalih sastojaka zraka uz pomoć - stakalaca, flomastera, ravnala, vode, menzure.....hvala
|
|
Ime i prezime:
markus dobrinić
alena.dobrinic@magros.hr
|
 |
 |
Ako si vrlo vješt lik iz filmova ne previše usklađenih sa stvarnošću, vjerojatno ćeš iz navedenog pribora skrpiti priručni uređaj za Ramanovu spektroskopiju i još jedan za plamenu spektroskopiju. Kako, ne znam i sklon sam složiti se s početkom odgovora na prethodno tvoje pitanje.
Kao što već znaš ili barem možeš naći po knjigama ili Internetu, zrak se uglavnom sastoji od dušika, kisika i argona koji zajedno čine 99,96% naše atmosfere. Prvo dvoje lako se može analizirati (tj. dokazati ih i odrediti im udjele u zraku) kemijskim metodama, kao što se radilo još prije dva stoljeća. Argon je pak kemijski inertan i trebalo je pričekati dolazak spektroskopije da bi se o njemu moglo reći išta više od toga da u zraku ima još nečega. Osim te trojice, u zraku ima i ugljikovog dioksida, vode, metana, vodika, helija, neona, kriptona, sumporovodika, sumporovog dioksida, dušikovog dioksida i još koječega. Iako se oni kemijskim putem uglavnom lako analiziraju (izuzetak su plemeniti plinovi), u zraku ih je toliko malo da je klasična analiza tu poprilično nemoćna. Zato i spominjem stalno nekakvu spektroskopiju, o kojoj ćeš, nadam se, čuti nešto u srednjoj školi.
Ono što ti sad mogu reći je tek to da spektroskopija ima mnogo i uglavnom se svode na to da se zračenje određenog dijela spektra apsorbira ili raspršuje na nekom uzorku, što je pak povezano s nekim njegovim svojstvom ili promjenom istog (npr. elektronski prijelazi, vibracije i rotacije). Ne znam koliko ima smisla upuštati se u nekakav detaljniji opis svega toga. Em ima poprilično podataka, em nije baš prilagođeno osnovnoj školi. Ako te zanima, svakako se opet javi.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
