|
 |
|
Bok! Buduci da sam malo pretrazivala vasu stranicu nasla sam ovaj tekst(nize naveden pod navodnicima). Jedna me stvar zeintrigirala u njemu. Na prvoj slici je strijes i ispod njega tvrdnja da strijes dobiva boju od tanina?? Pa zar nisu antocijani u crnom vinu zasluzni za tako nesto? Tanini,koliko ja znam mogu biti stabilizatori boje ali ne i tvari boje. Voljela bi obrazlozenje.
Unaprijed hvala.
"dipl. inž. Krešimir Molčanov (Institut Ruđer Bošković)
Dionizov dar iliti o vinu, sriješu i (stereo)kemiji
Elegantan i prozračan tekst kojim će Vas autor prošetati vremenima otkrivanja temeljnih stereokemijskih pojmova pričajući priču o naizgled običnom i beznačajnom spoju. Svakako pročitati! "
|
|
Ime i prezime:
kristina diklic
kristinadiklic@yahoo.it
|
 |
 |
Problem je u nedorečenoj terminologiji i njezinoj nedosljednoj primjeni. Tanini, antocijani, flavoni, flavonoidi, polifenoli itd. zapravo su vrlo srodni aromatski spojevi, i njihove se strukture uglavnom daju izvesti iz fenola, benzojeve kiseline ili kinona. Zajedničko im je i to da biljkama na neki nacin sluze – inače ih ne bi sintetizirale. Uloge su im najrazličitije: zaštita od mikroba, nametnika ili UV zračenja, neki služe kao fotoreceptori ili pigmenti ili pak služe kao antioksidansi. Mnogi su od ovih spojeva obojani.
Poznato je golemo mnoštvo flavonu srodnih spojeva – desetak tisuća – i može ih se podijeliti na puno načina: prema strukturi, prema biološkoj ulozi, prema boji, okusu ili nekom drugom svojstvu. U čaši vina nalazi se barem nekoliko stotina, ako ne i više tisuća ovakvih spojeva (kako poznatih, tako i onih jos neotkrivenih). Uloge mnogih još
nisu poznate.
Boja vina (kao i kristala sriješa) posljedica je dakle silnoga mnoštva organskih spojeva, kako god da se oni zvali (tanini, flavonoidi ili antocijani). Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Krešimir Molčanov
kmolcano@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
