|
 |
|
Zanima me nesto o Johnu Daltonu, engleskom kemicaru i osnivacu atomisticke teorije.
|
|
Ime i prezime:
Bianka Klokoc
bklokoc@yahoo.com
|
 |
 |
John Dalton (1766. - 1844.) velika je zvjerka kako teorijske, tako i eksperimentalne kemije, ali, da nam je tu stat', doprinio je on mnogo i fizici, pa medicini, filozofiji,... Glavno mu je postignuće obnavljanje starogrčke atomističke škole mišljenja. Demokrit je, a prije mu učitelj Leukip, kazivao "Svemir je građen samo od atoma i praznog prostora." Atomi su prema Demokritu najmanje, nedjeljive, stabilne, oblikom i veličinom različite gradivne opeke Svemira, bitak, rekli bi filozofi, ono po čemu sve jest, za razliku od biti, skupa svojstava koja razlikuju atom od atoma, bilo koji objekt od nekog drugog. Bitak i biti čine biće (entitet). (O atomima vidi mnogo opširnije, uz preporučenu literaturu, u mom odgovoru na jedno od prethodnih pitanja, ne tako davno postavljenom.) Demokritu se oštro suprotstavljao tisućljećima vrhovni autoritet filozofije, znanosti, umjetnosti, ma gotovo svega, ARISTOTEL. Demokrit je u neku ruku još za života bio izopćenik. Po smrti rukopisi mu nestajahu, a misao bi skoro zaboravljena. Zahvaliti možemo genijalnom pjesniku-filozofu Titu Lukreciju Karu, i drugima poslije, koji je u svojem spjevu "O prirodi" zapečatio Demokritove ideje i mnogo utjecajnije ih prenio budućnosti. Ipak, sve što je Demokrit tvrdio o atomima i praznini (vakuumu) bilo je spekulativne prirode, više filozofski sistem negoli znanstvena hipoteza, a o teoriji, znači kakvoj verifikaciji eksperimentom pa daljem misaonom usavršavanju, da ne govorimo. Tek po otkriću nekih zakona po kojima se odvijaju kemijske reakcije, eksperimentalno otkrivenih, poput onog Lavoisiera i Lomonosova o očuvanju ukupne mase svih tvari što sudjeluju u kemijskoj reakciji, moglo se pristupiti postavljanju hipoteze o atomima kao osnovnim sudionicima tih reakcija. I Dalton je učinio baš to, sabrao je sve dotad poznate eksperimentalne činjenice na kup, prisjetio se davnog učenja Demokritova, i objavio u kapitalnom mu djelu "A New System of Chemical Philosophy" ("Novi sustav kemijske filozofije") 1808. četiri Daltonove zapovijedi: 1. atomi su najmanji sudionici neke kemijske reakcije, to su čestice dalje nedjeljive i realne te stabilne, 2. atomi istog elementa posve su isti (ovo načelo nije posve ispravno jer su u međuvremenu otkriveni izotopi, kao atomi istog elementa, koji nisu isti, po masi), 3. atomi različitih elemenata međusobno se po svemu razlikuju (i ovo je tek dijelom točno, jer otkriveni su izobari, atomi različitih elemenata s istom masom) te 4. različiti kemijski spojevi sastavljeni su od istovrsnih ili raznovrsnih atoma. Pomoću svojih zapovijedi uspio je objasniti dosta toga dotad eksperimentalno otkrivenoga, pa i Lavoisier-Lomonosovljev zakon o očuvanju mase. Otkrio je u međuvremenu i zakon koji baš nije upadao u sustav mu glatko, Daltonov zakon parcijalnih tlakova, koji kaže da je ukupni tlak smjese plinova jednak zbroju tlakova pojedinih plinova gledanih kao da zasebno ispunjuju ponuđeni im volumen (lako se danas izvede taj zakon iz opće plinske jednadžbe idealnog plina, pa pokušaj to za domaći rad). Ipak, za objasniti taj zakon nije bila dovoljna hipoteza o atomima, jer katkad bi ih jednostavno bilo previše u računima, kao da plin čine nekakvi slijepljeni atomi, slijepljeni u određenom broju - ove slijepljene atome nazvao je Amedeo Avogadro molekulama i uspješno objasnio plinske zakone i prije pojave kinetičke teorije plinova i plinske jednadžbe. Dalton je tu ipak na kraju dobro prošao, jer, kako vidimo, pišemo o njemu i na ovom mjestu!
Zanimljivo je u sadržaju Daltonove knjige i uvođenje modela molekula u kemiju, koje je isprva, poput brojnih mu suvremenika, smatrao tek zgodnim pomagalima, nipošto idealiziranim prikazima strukture molekula (o ovome vidi više u mom odgovoru na prethodno pitanje o organskoj kemiji), a koji su bili preteča današnjih modela, poput Ball-and-Stick modela (model kuglica i štapića) kojim uspješno i u nastavi predočujemo strukturu, svojstva i što sve ne od molekula.
Daltonove oči također su postale znanstvenom problematikom -bio je slijep za boje. Čitav fenomen dobio je ime daltonizam, a oči i danas čuvaju u muzeju u Engleskoj.
Više o Daltonu vidi u knjizi Drage Grdenića "Povijest kemije", nedavno izašloj iz tiska te na širokim horizontima interneta. |
|
|
Odgovorio:
Marko Grba
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
