|
 |
|
Poštovani,
imam tripitanja koja mi je teško razumjeti, pa Vas molim za pomoč.
1. Kakav odnos prema vodi imaju makromolekule?
2. Zašto se drugačije prema vodi ponašaju molekule bjelančevina od molekula masti?
3. Objasnite razliku koju ste uočili između opažanja kapajuči kap vode na papir i kap vode na staklo.
Unaprijed hvala!
Josip
|
|
Ime i prezime:
Josip Markešić
avastboy@net.hr
|
 |
 |
U prvom pitanju traži se nekakav odnos između vode i makromolekula što je u najmanju ruku višeznačno. Može se to shvatiti kojekako. Jesu li molekule vode makromolekule? Mogu li molekule vode stvarati makromolekule? Kako se ponašaju makromolekule kad budu u doticaju s vodom? Što makromolekule misle o vodi? Imaju li one kakvih međusobnih veza?
Odokativno bih rekao da se ciljalo na ono pretpredzadnje pitanje. Ono je samo po sebi manjkavo smislom jer makromolekula ima zbilja svakakvih, što će reći da će ishodi njihovih kontakata s vodom biti isto svakakvi. Primjerice, dijamantu se neće zbiti baš ništa, uzorak nekog hemoglobina će se najvjerojatnije otopiti, a berilijev klorid dobrim dijelom raspasti na klorovodičnu kiselinu i berilijev hidroksid.
U drugom se pitanju traži zašto se proteini u (prema mi je nekako čudan prijedlog za pitanje o međumolekulskim interakcijama) vodi ponašaju različito od masti. I ono ima određenih srazova sa stvarnošću jer dok se masti (i ulja) prilično slično ponašaju u vodi (vjerojatno ti je poznato što se desi kad naliješ ulja u vodu), bjelančevine su u najmanju ruku raznolike. Tako se većina enzima u vodi dobro otapa, dok je npr. keratin u vodi praktički netopljiv (da nije, kupanjem bismo redovito ostali bez kose, kože i noktiju). Budući da je za otapanje ključno stvaranje međumolekulskih interakcija s vodom, odgovor treba tražiti u tome kakve se molekule dobro otapaju u vodi, a kakve slabo tj. kakve molekule stvaraju jake veze s molekulama vode, a kakve tek slabe. Ako ti nikakav razlog ne pada na pamet, potraži u udžbeniku kemije pojam polarnost. On bi mogao biti dobro polazište za nalaženje odgovorâ.
Da bi odgovorio na treće pitanje, prvo trebaš napraviti pokus koji je u njemu spomenut, a zatim logikom kakvu si primijenio u drugom pitanju te poznavajući građu stakla i papira (o čemu nije teško naći podataka) naći objašnjenje opažanjima.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
