|
![](../grafika/lin_pitanje.gif) |
Imam jedno naizgled jednostavno pitanje. Kako se zove prelazak tvari iz plinovitog agregatnog stanja u čvrsto agreg. stanje?
U nekim knjigama piše da je kondenzacija,a u drugim da je riječ o kristalizaciji. Koji bi odgovor bio točniji i zašto?
|
Ime i prezime:
Danijela Vincetić
danijela_vincetic@net.hr
|
![](../grafika/lin_odgovor.gif) |
![](../grafika/blind.gif) |
Destilacija i sublimacija su vrlo srodne. Tri su načina isparavanja tvari prilikom zagrijavanja:
a) Ukoliko je tvar tekućina pri normalnim uvjetima (tlak i temperatura poprimaju svakodnevne vrijednosti) provrijeti će pri određenoj temperaturi ovisno o tlaku okoline na njenu površinu,
b) Ukoliko je tvar čvrsta pri normalnim uvjetima zagrijavanje može, pri određenoj temperaturi, uzrokovati njeno taljenje i nakon toga vrenje,
c) Ukoliko je tvar čvrsta pri normalnim uvjetima zagrijavanjem može ispariti pri određenoj temperaturi, a da pri zagrijavanju ne dođe do taljenja.
Kondenzacija pare, termički postojane tvari, može se, također, odigrati na tri načina:
a) Dolazi samo do ukapljivanja,
b) Prvo dolazi do ukapljivanja, a potom i do očvršćivanja,
c) Para može izravno stvoriti čvrstu fazu bez pojave tekuće međufaze.
Pojam destilacije primjenjujemo za opise isparavanja i potonje kondenzacije opisane pod a), a u pravilu i one koji odgovaraju opisu b) s obzirom da je tekućina ono što stvarno prelazi u paru i nastaje prva tijekom ukapljivanja.
Strogo govoreći pojam sublimacije opisuju samo promjene opisane pod c). U praksi, međutim može, tijekom grijanja tvari prvo doći do taljenja i potom vrenja, no tijekom hlađenja para može izravno stvoriti čvrstu fazu. I ovakav proces smatramo sublimacijom. Uistinu, način isparavanja čvrste faze, bilo izravno u paru ili preko tekuće međufaze, je sporedan. Izravan prijelaz plinovite faze u čvrstu osnovna je karakteristika sublimacije u laboratoriju.
Za razumijevanje uvjeta pri kojima tvar sublimira nužno je izučiti fazni dijagram tvari.
Napomene:
a) govorimo li o sublimaciji u punom smislu riječi čvrsta i plinovita faza moraju biti sačinjene od istih vrsti jedinki, primjerice i čvrstu i plinovitu fazu kamfora tvore molekule, što nije slučaj kod amonijevog klorida čija je čvrsta faza ionska, a plinovita u najvećem dijelu molekularna (HCl i NH3),
b) Isparavanje čvrstih i tekućih faza s njihovih površina pojava je prisutna pri svim temperaturama, a vrenje i sublimacija su specifični slučajevi isparavanja, određeni parom p, T uvjeta, kad faze hlape iz cijelog svog volumena.
Pozdrav. |
|
Odgovorio:
Nenad Judaš
judas@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
![](../grafika/lin_vipitate_up.gif) ![](../grafika/lin_vipitate_6.gif) |
|