|
 |
|
Ne mogu naci odgovore na sljedeća pitanja te vas stoga molim za pomoć :
1.Zašto su vrelišta fluorovodika, klorovodika i amonijaka niža nego vrelišta vode,a viša nego vrelišta ugljikovodika s istom relativnom molekulskom masom?
2.Zasto je sumporovodik pri sobnoj tem. plin iako mu je relativna molekulska masa gotovo dvostruko veća od rel. molekulske mase vode?
Hvala
|
|
Ime i prezime:
Iva Rakić
nemam
|
 |
 |
Vrelišta tvari (pri istom tlaku) ovise prvenstveno o silama među molekulama/atomima od kojih su te tvari građene. U slučaju nabrojenih spojeva dvije su važne vrste kemijskih veza među molekulama: vodikove i van der Waalsove. Zbroj jakih vodikovih i slabih van der Waalsovih veza među molekulama vode veći je od zbroja sila među molekulama ostalih spojeva.
Da ne bude zabune - veze se ne zbrajaju samo tako. Npr. vodikova veza između dvije molekule fluorovodika jača je nego između dvije molekule vode. Ali voda čini trodimenzionalnu mrežu vodikovih veza dok fluorovodik to ne može. Njegove su molekule povezane u nizove.
Kad smo već kod toga, i jedna zanimljivost. Neki (astrokemičari, astrofizičari, biolozi...) su smatrali da bi na nekom ledenom planetu mogao postojati život baziran na fluorovodiku kao glavnom otapalu. Problem je što fluora ima u Svemiru ima premalo i što nema takvu sposobnost stvaranje 3D struktura kao voda. Naime, vrlo važno za održanje života na molekulskom nivou je povezivanje biomakromolekula vodikovim vezama posredstvom vode. To fluorovodik ne može. A tek reaktivnost! Ipak, neki su zagrizli (npr. Erich von Däniken :-).
|
|
|
Odgovorio:
Kristijan A. Kovač
kkovac@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
