|
 |
|
1.Kako ću pripremiti primjerice 200 ml 10%-tne otop NaOH.
Nije mi jasno kako ću doći do gustoće otopine.
želim naučiti kako izračunati i priređivati bilokakve otopine bilokojih masenih udjela tvari u njima.ne samo 10% NaOH.
2.kako ću primjerice dobiti 200mL otopineH2SO4 c=o.1mol/L
ako je zadana 96% H2SO4?
3.kako dobiti 200 mL (opet razrjeđivanjem96%H2SO4)
30%-tne otopine H2SO4?
Želim da mi pomognete u ovim zadacima da to mogu uvijek primjenjivati na bilo kakvim primjerima.HVALA
|
|
Ime i prezime:
Luka
|
 |
 |
Kod pripravljanja razrijeđenih otopina (kad je koncentracija 0,1 mol dm-3 ili manje) možeš koristiti aproksimaciju da je gustoća otopine jednaka gustoći vode pri toj temperaturi. Kod onih gušćih imaš dvije opcije. Jedna je da pripraviš seriju otopina poznatog sastava (npr. od čistog otapala pa do zasićene otopine), svima im odrediš gustoću i zatim te podatke koristiš za pripravu otopina koje trebaš. Druga je da nađeš tablice s tim podacima (Jedna korisna knjižica je Kolbahov "Priručnik za kemičare".). Neke opće formule za računanje gustoće otopine određenog sastava nema. Postoji tek empirijska formula koja povezuje gustoću i masenu koncentraciju klorovodične kiseline:
γ(HCl)≈(1+w(HCl)/2) g cm-3 i možda još pokoja meni nepoznata.
U konkretnom slučaju priprave desetpostotne natrijeve lužine najlakši put je preko masenog udjela.
Gustoća desetpostotne natrijeve lužine je 1,1089 g cm-3 pa lako izračunaš da je masa 200 mL otopine 221,78 g. Iz masenog udjela izračunaš da ti za tu otopinu treba 22,178 g natrijevog hidroksida i 199,602 g vode.
No, postoji par problema. Prvi je natrijev hidroksid. Taj spoj navlači vlagu iz zraka i nećeš ga nikad točno odvagnuti (rad u inertnoj atmosferi je preskup za obično pripravljanje otopina). Drugi je voda. Ako često pripravljaš otopine, prije ili kasnije će ti dojaditi precizno mjerenje volumena. Lakše je uzeti 200 mL vode ili, općenito, prvu okruglu brojku iznad količine koja ti treba. Osim toga, kod koncentriranih se otopina ni ne traži velika preciznost, a kako se njihov sastav u pravilu izražava masenim udjelom, to je najlakše račun s gustoćom naprosto preskočiti.
Kod priprave tridesetpostotne sumporne kiseline, trebaju ti gustoće te dvije otopine (u konkretnom slučaju, 1,84 g cm-3 i 1,22 g cm-3) i malo matematike.
Kako je u zadatku razrjeđivanje (opreznim dodavanjem kiseline u vodu), očito je da je masa sumporne kiseline (spoja) očuvana. Količina sumporne kiseline u otopini poznate gustoće i koncentracije iznosi:
m(H2SO4)=w(H2SO4)m(otopina)=w(H2SO4)ρ(otopina)V(otopina),
pa iz m1(H2SO4)=m2(H2SO4)
možeš postaviti jednadžbu
w1(H2SO4)ρ1(otopina)V1(otopina)=w2(H2SO4)ρ2(otopina)V2(otopina)
iz koje lako dobiješ što ti treba. I ovdje će biti lakše neke brojke po potrebi zaokružiti ili možda pripraviti malo više kiseline radi lakšeg mjerenja.
Kad pripravljaš razrijeđene otopine, opet ćeš imati problem s točnošću, ali u pravilu je dovoljno samo znati kolika je točna koncentracija pa se nju naknadno odredi titracijom.
Formule koje ti trebaju za određivanje količina komponenti za pripravu jako razrijeđene sumporne kiseline određene koncentracije iste su kao i kod koncentrirane, samo što masu sumporne kiseline u razrijeđenoj otopini trebaš izraziti pomoću volumena, koncentracije i molarne mase sumporne kiseline. Kad izračunaš potreban volumen koncentrirane kiseline, ispadne negdje oko jednog mililitra. Za praktične potrebe taj se volumen odredi približno (jer je malen, pa ga nije baš lako izmjeriti), a točna koncentracija se odredi naknadno.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
