|
 |
|
Koje su posljedice efekta staklenika na cjelokupni život na zemlji?(nešto što se vec dogodilo i predviđanj za budučnost).
|
|
Ime i prezime:
Iris Gjetvaj
Iris.Gjetvaj@public.srce.hr
|
 |
 |
Uz efekt staklenika i njegove posljedice toliko je toga vezano da je zasad još nemoguće dati odgovor ni na pitanje je li čovjek doista promijenio klimu na Zemlji. Sve više znanstvenika se slaže da nedovoljno znamo o procesima koji pomažu ili sprečavaju globalno zatopljenje. Potrebno je još mnogo istraživanja, ali, kako se nekima čini, budućnost je hladnija od sadašnjosti. Naime, Zemlja (barem naša polutka) se nalazi u zatišju pred novo ledeno doba.
A što se dosad dogodilo? Prema nekim istraživanjima posljednjih desetljeća raste srednja godišnja temperatura na Zemlji, porasla je nešto malo razina mora, veći je broj orkana, tornada i monsunskih oluja, itd. S druge strane teško je usporediti istraživanja od prije pedeset godina s današnjima jer se jako razlikuju u količini i vrsti podataka. U geološkoj povijesti bilo je mnogo globalnih klimatskih promjena na Zemlji, često vrlo naglih, a još im ne poznajemo uzroke. Takvih smjena toplih i hladnih razdoblja posebno je bilo u zadnjih nekoliko milijuna godina, a posljednje malo ledeno doba u Europi tek je nedavno završilo (17. stoljeće). Prirodni čimbenici koji mogu utjecati na klimu na Zemlji, najviše kontrolom količine topline koja dolazi sa Sunca i njene raspodjele, uključuju astronomske pojave poput međuzvjezdanih oblaka prašine i precesiju Zemlje, sastav atmosfere (efekt staklenika), morske struje, vegetacijski pokrov i još mnogo toga.
Ako efekt staklenika doista bude imao izražen utjecaj na klimu može se očekivati globalno zatopljenje što znači povišenje srednje godišnje temperature za koji djelić stupnja (to nema veze s ljetnim vrućinama ili blagim zimama). Može doći do porasta razine mora, možda i od nekoliko metara, a klima bi postala vlažnija.
Bez obzira na budućnost, čovjekova je moralna obveza da smanji svoj utjecaj na naš planet. Nažalost i ovdje glavnu riječ vode gospodarstvenici i političari, a to se vidi na svakoj konferenciji o zaštiti okoliša.
Dobar primjer nesuglasica među znanstvenicima:
V. Pravdić, Međunarodna konvencija o promjeni klime (FCCC): Znanost ili znanstvena mitologija?. Kemija u industriji 48 (1999) 447.
Z. Katušin, Komentar članka autora V. Pravdića: Međunarodna konvencija o promjeni klime (FCCC), Znanost ili znanstvena mitologija?. Kemija u industriji 48 (1999) 456.
Više materijala:
Intergovermental Panel on Climate Change, www.ipcc.ch
Greenpeace, www.greenpeace.org
United Nations Framework Convention on Climate Change, www.unfccc.de |
|
|
Odgovorio:
Kristijan A. Kovač
kkovac@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
