|
 |
|
imam više pitanja pa ću ih napisati sve a molim vas da mi odgovorite što prije jer imam rok za napisati esej..hvala vam puno unaprijed..
1.možete li mi rastumačiti matematički izraz za osmotski tlak
2.rastumačiti kemiju ugljikovog dioksida
3. objasniti prirodu molekule ugljikova dioksida, hidrogenkarbonatnog i karbonatnog iona iz perspektive Bronsted-Lowryeve teorije kiselina i baza
hvala vam puno
|
|
Ime i prezime:
marija stričević
marijastricevic@net.hr
|
 |
 |
Na početku, jedna primjedba. Ono što stalno molimo i ponavljamo jest: Postavljajte pitanja odvojeno!
No, ipak:
1. π = cRT
U gornjem izrazu, π predstavlja osmotski tlak, T je termodinamička temperatura a R je poznata nam konstanta koja iznosi približno 8,314 J/Kmol. No, nije sve tako jednostavno; posebnu pažnju valja obratiti na c. c jest koncentracija čestica u otopini. Ono što valja imati na umu jest to da se to ne odnosi na množinu formulskih jedinki, molekula ili čega već koje smo otopili u otapalu da bi dobili dânu otopinu, nego na realno stanje. Npr. koncentracija čestica u otopini NaCl koncentracije 1 moldm–3 je 2 moldm–3, jer možemo pretpostaviti da natrijev klorid u otopini u potpunosti disocira na natrijeve i kloridne ione. Stvari postaju složenije kad su u igri neke tvari koje u otopini ne disociraju potpuno (npr. octena kiselina).
2. Kemija ugljikovog dioksida? Ovisi u kojem opsegu te zanima, sigurno se može dosta reći o tome. Valjalo bi svakako reći da se solidno otapa u vodi s kojom i reagira, dajući smjesu H2CO3, HCO3– i CO32–.
U igri su sljedeće ravnoteže:
H2CO3 <=> H+ + HCO3–, pKa1 = 3,60
HCO3 <=> H+ + CO32–, pKa2 = 10,25
Umjesto prve ravnoteže redovito se uzima slijedeća ravnoteža:
CO2 + H2O <=> H+ + HCO3–, pKa = 6,36
"Kvaka" je u tome što ugljikov(IV) oksid prelazi u ugljičnu kiselinu vrlo sporo i manjim dijelom.
Inače, ugljikov(IV) oksid je zanimljiv i zato što npr. reagira slično karbonilnim spojevima (ketoni, aldehidi), pa npr. reakcijom s Grignardovim reagensom daje karboksilnu kiselinu.
Zatim, reakcija ugljikova(IV) oksida s kalcijevim hidroksidom ključ je očvršćivanja žbuke.
Ipak, bilo bi dobro da postaviš neko konkretnije pitanje.
3. Hm. Nisam siguran što bi točno tu trebalo objašnjavati. Dakle, u kontekstu Broensted-Lowryjeve teorije, stvari stoje ovako:
CO2 nije ni kiselina ni baza. No, možda bi mogao biti baza, ali ne sjećam se da sam naišao na spomen vrste CO2H+. To ipak ne isključuje postojanje nečeg takvog.
HCO3– može biti i kiselina i baza, a kako će se ponašati, ovisi o konkretnoj situaciji, tj. s čime reagira.
CO32– je isključivo baza; nema proton koji bi mogao biti doniran.
I opet te pozivam da pitaš konkretnije.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Filip Topić
ftopic@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
