|
 |
|
Pozdrav! Htio sam pitat biologe al nisam mogao otvorit stranicu: Ljudska krv je crvena a zasto su zile plavu?
|
|
Ime i prezime:
Luka Marinic
lukamarinic2002@yahoo.com
|
 |
 |
Nije istina da je sva krv iste, crvene, boje. Crvene je boje arterijska krv, dok je venska plavkaste boje. Boja arterijske krvi dolazi od boje hema u hemoglobinu, koji je crven kad veže kisik, dakle u oksigeniranom stanju. Tad postoji kompleks željeza, tzv. porfirinski prsten u kojem je Fe2+ ion vezan s četiri atoma dušika, sa svakim jednom vezom, koji ga okružuju s četiri strane poput rakovih kliješta (odatle takvim kompleksnim spojevima naziv kelati (chele, grč. znači kliješta)), ovaj prsten je upravo spomenuti hem, na koji je onda s još jedne strane vezana aminokiselina histidin preko koje se nastavlja proteinski lanac, da bi se sa šeste strane vezao labilno molekulski kisik preko jednog od svojih nepodijeljenih elektronskih parova. Fe2+ ion ne oksidira se u Fe3+ ion jer skupinu hem u kojoj se nalazi obavija masivni proteinski lanac koji svojom hidrofobnošću odbija molekule vode nužne za oksidaciju i tako čuva dvovalentni ion od nje. Kako je kisik labilno vezan, a željezo u trajnom dvovalentnom stanju, može se nesmetano reverzibilno otpuštati i vezivati na hem, što čini osnov oksidacije, disanja, organizma, kojemu je za život potreban kisik. No, na hem se mogu vezati i druge male molekule poput CO2, a kad se baš ta izmjena dogodi arterijska krv prelazi u vensku, koja više nije crvena već plava.
Ali ima tu i varijanti u intenzitetu plave boje, ovisno o starosti organizma, čovjeka. Žilama, dakle, boju daje krv, one su neobojene same po sebi. Crvenim žilama boja puti onemogućuje izražajnost, dok tamnim, venskim, ne smeta toliko, pa se one i kroz kožu dosta dobro vide, što je čovjek mršaviji, to bolje. Kako starimo, ako smo poročni, pušimo i/ili pijemo, ne pazimo na prehranu, pa se hranimo masnim i općenito kaloričnim obrocima, na žilama se nakuplja talog kolesterola i ostalog smeća, što između silnih zala smanjene elastičnosti i protočnosti žila te (arterio)skleroze i moguće tromboze, pa smrti, sputava izražajnost plave boje krvi. Zato starčad, poročna i u hrani i piću neumjerena tijekom života, ima manje izražajne vene, dok kakvo djetešce lijepo krase plavkaste izražene vene. Evo i slika nadahnutog irskog književnika Jamesa Joycea iz njegovih "Pjesmica svake groš":
Cvijet darovan mojoj kćeri
Krhka je bijela ruža, i krhka
Ruka koja je dala,
Još bljeđa joj duša, prhka,
Od bezbojna vremenskog vala.
Krhka je ruža - no krhkije od sviju
To čudo od trena,
A tvoje ga očice kriju,
Ti dijete plavobojnih vena.
Trst 1913.
(U prepjevu A. Stamaća) |
|
|
Odgovorio:
Marko Grba
mgrba@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
