|
 |
|
Bok!
Prije petnaestak dana sam postavio pitanje o osobinama alkenina i rekli ste mi da postavim konkretnija pitanja. Pa evo: kojim metodama možemo dobiti alkenine, kako alkenini reaguju sa vodom, bromovodonikom, hlorom, cijanovodonikom... Tj. da li stupaju u reakcije adicije, supstitucije ili neke druge reakcije. Da li su im točke vrenja više ili niže od točaka vrenja alkana, alkena, alkina, diena.
Što se tiče Googla i ja sam prije toga pogledao i na hrvatskom (srpskom, bosanskom)i na engleskom, a i na francuskom jeziku pa nisam ništa našao. Kada sam pitao profesoricu u školi samo je odmahnula i rekla da me to neće pitati! Pa eto vidim da ovde piše da će odgovoriti hrvatski stručnjaci... pa eto rekoh da postavim pitanje. Odgovor bi trebao znati sveučilišni profesor koji predaje organsku kemiju, zar ne! :)
Ako ni doktori znanosti ne znaju odgovor na pitanje predlažem im da urade eksperimente: u epruvete stavite malo nekog alkenina pa zatim dodajete u različite epruvete različite supstancije (hlor, brom, hlorovodonik...) pa dobijene proizvode reakcije proučite! :)
|
|
Ime i prezime:
Stefan Collembola
stefancollembola@hotmail.com
|
 |
 |
U svom pitanju polaziš od niza pogrešnih pretpostavki i općenito naopako postavljaš stvari. No, krenimo redom.
Što su alkenini? Alkenini su organski spojevi koji u svojoj strukturi istodobno sadrže barem jedan fragment C=C i barem jedan fragment C≡C. Najjednostavniji alkenin je but-1-en-3-in, a struktura mu je H2C=CH–C≡CH.
Kako možemo pripraviti alkenine? Na to pitanje nije moguće općenito odgovoriti. Trebalo bi postaviti konkretnije pitanje, tj. kako pripraviti točno određeni alkenin, a i tada je pitanje s kolikim bismo stupnjem sigurnosti mogli tvrditi to što tvrdimo. Ista stvar vrijedi i za dio pitanja u kojem tražiš usporedbu vrelišta alkenina s drugim spojevima (alkanima, alkenima itd.).
Što se reaktivnosti tiče, može se općenito reći da će alkenini pokazivati sve reakcije alkenâ i alkinâ, tj. za njih će biti karakteristična reakcija adicije. Primjerice, adicijom klora na ranije spomenuti but-1-en-3-in može se očekivati nastajanje 1,1,2,2,3,4-heksaklorbutana.
Ti, čini se, polaziš od pretpostavke da će za složene sustave kao što su alkenini vrijediti jednostavna pravila tipa "nerazgranani alkani općenito imaju više vrelište od svojih razgrananih izomera". To ti tako u praksi baš i ne funkcionira; dok za relativno jednostavne sustave možemo govoriti o nekakvom općem trendu, čim prijeđemo na malo složenije sustave, stvari se počnu jako komplicirati.
Što se tiče onoga "odgovor bi trebao znati sveučilišni profesor", "ako ni doktori znanosti ne znaju", "predlažem im" itd... mogu reći samo da to što bi trebao znati jedan školovani kemičar, ti kao učenik možeš samo pretpostavljati i misliti, ali ne i znati. Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Tomislav Portada
tportad@irb.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
