|
 |
|
zasto se za unificiranu jedinicu maze uzima 1/12 ugljikova izotopa c 12 ,a ne vodik?
|
|
Ime i prezime:
maja kolak
queenofsinisha@hotmail.com
|
 |
 |
Priča ide nekako ovako: John Dalton je početkom XIX. stoljeća prvi zključio da je potrebna nekakva jako sitna jedinica mase kojom će biti prikladno izražavati mase atoma. Za atomsku jedinicu mase on je predložio vodik kao najlakši poznati atom, te je izrasio mase atoma drugih tada znanih elemenata preko mase vodikova atoma.
Međutim, mnogim se je kemičarima ubrzo učinilo da taj izbor, iako zgodan, nije praktičan. Naime, da bi se odredila masa jednoga atoma, mora se pripraviti spoj koji uz taj atom sadrži i druge atome kojima svima znamo masu, pri čemu moramo znati i točnu empirijsku formulu. Većini se je dakle elemenata atomska masa odredila proučavanjem njihovih oksida i usporedbom s atomskom masom kisika. U tom je radu prve polovice XIX. vijeka prednjačio Joens Jakob Berzelius, koji je našao zgodnim namjesto mase atoma vodika, kao jedinicu mase uzeti jednu stotinu mase atoma kisika, te sve rezultate svojih mjerenja izraziti na taj način. Nedugo nakon toga Berzeliusov je pristup modificiran, tako da je za mjeru uzeta jedna šesnaestina mase kisikova atoma, čime je postignuto da je "kisikova" jedinica približno izjednačena s "vodikovom".
Tako se je slučilo da su fizičari nastavili rabiti Daltonovu jedinicu, a kemičari Berzeliusovu, a što su mjerenja bivala preciznijima, to je jasnije postajalo da se te dvije jedinice zapravo razlikuju. Nakon otkrića izotopa, postalo je jasno da je suviše neprecizno baratati s uprosječenim atomskim masama kao osnovama mjernih jedinica, te su definicije prilagođene sredinom 1930-ih tako da se za mjeru uzima masa vodikova izotopa 1H odnosno šesnaestina kisikova izotopa 16O.
I tako je to ostalo do 1960. kada je konačno odlučeno da nema smisla da kemičari rabe jednu jedinicu, a fizičari drugu te su odlučili uvesti novu, unificiranu, jedinicu koju će rabiti i jedni i drugi, te su izabrali politički neutralan ugljik i to izotop mu 12C, što su prihvatile i Međunarodna unija za čistu i primijenjenu fiziku (IUPAP) i Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju (IUPAC) te vrijedi do današnjega dana.
Pozdrav. |
|
|
Odgovorio:
Vladimir Stilinović
vstilinovic@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
