|
 |
|
1. Ako bismo u Erlenmeyerovu tikvicu stavili navlaženu željeznu piljevinu i dobro je zatvorili, nakon nekog vremena u tikvici bi zaostao: A) kisik, B) zrakoprazni prostor (vakuum), C) čisti ugljikov dioksid, D) dušik, ugljikov dioksid i plemeniti plinovi
Molim Vas izaberite točan odgovor i po mogućnosti obrazložite!
2. Što bi se dogodilo ako bismo akvarijsku ribicu stavili u vodu koju smo prethodno prokuhali pa potom ohladili? Ribica bi..
|
|
Ime i prezime:
Žana Krstičević
zana.krsticevic@zg.t-com.hr
|
 |
 |
1.Bilo bi korisno da izvedeš taj pokus i vidiš što se zbiva, možeš upotrijebiti čavliće, te promatrati što se događa s čavlićima u pojedinim epruvetama ili čašama tokom vremena. Primjerice jedan čavlić uroni potpuno u vodu, jedan uroni samo dijelom u vodu, jedan stavi u prokuhanu vodu i na vodu nakapaj deblji sloj voska iz svijeće. Primjetit ćeš razliku nakon par dana. Na čavliću kojeg si potpuno uronila u vodu uočit ćeš ponegdje hrđu, na čavlići kojeg si samo dijelom uronila u vodu uočit ćeš hrđu i to osobito na dijelu gdje je čavlić u kontaktu s vodom, a na čavliću u prokuhanoj vodi nećeš uočiti nikakvu promjenu. Naravno sad se nameće pitanje zašto?
Što je uopće hrđa po sastavu? Hrđa je hidratizirani željezov(III)oksid. Pokušat ću ti objasniti na što jednostavniji način, nadam se da ću uspjeti u tome. Kad je željezo u kontaktu s vodom dolazi do elektrokemijskog procesa. Na površini čavlića ili željezne piljevine(kako je navedeno u tvom zadatku) željezo se oksidira u željezo(II):
Fe → Fe2+ + 2e−
Ti otpušteni elektroni putuju na mjesta gdje je veća koncentracija kisika (u primjeru čavlića djelomično uronjenog u vodu to je na mjestima koja su bliža površini vode). Oni reduciraju kisik i vodu u hidroksidne ione:
4e− + O2 + 2H2O → 4OH−
Nastali hidroksidni ioni reagiraju sa Fe2+ ionima :
Fe2+ + 2OH− → Fe(OH)2
Zatim taj hidroksid reagira s otopljenim kisikom te nastaje hrđa, Fe2O3XH2O
Nadam se da sad i sama znas odgovoriti na postavljeno pitanje,,očito će nedostajati jedan sastojak zraka:).
2. Sigurna sam da si čula (možda vidjela i uživo ili na televiziji) da tijekom velikih vrućina u manjim jezerima dolazi do pomora riba. Ribicama je kao i svim ostalim živim bićima za preživljavanje neophodan kisik, a njegova topljivost opada s povećanjem temperature. Tako ako bi odmah tu prokuhanu vodu stavila u akvarij ribica bi uginula, no ako bi ostavila da se ta voda hladi par dana, i ako bi bila u nekoj većoj posudi gdje je kontaktna površina sa zrakom velika kisik bi se otopio u vodi, te bi s ribicom bilo sve u redu. Na taj način bi se samo rješila kamenca, a ribica bi ostala živa:)
Nadam se da nisam zakomplicirala, ako ti nešto nije jasno javi se:)
Pozdrav:) |
|
|
Odgovorio:
Matea Vlatković
mvlatkovic@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
