|
 |
|
Kako dokazati da su sulfidi olova i kadmija netopljivi u vodi?
Kako još nazivamo vakum destilaciju?
Kako podijeliti prijelaze između agregatnih stanja s obzirom na to da li su oni endotermni ili egzotermni?
|
|
Ime i prezime:
Marko
|
 |
 |
(1) Da je nešto netopljivo u vodi dokazat ćemo najjednostavnije tako da to nešto pokušamo otopiti u vodi i pri tom ustanovimo da to nije moguće. Međutim, treba uzeti u obzir da tvrdnja kako sulfidi olova i kadmija nisu topljivi u vodi nije sasvim točna. Točnije je reći da su oni vrlo slabo topljivi u vodi, a njihovu topljivost (i općenito topljivost slabo topljivih ionskih spojeva) izražavamo veličinom koja se zove produkt topljivosti.
(2) Izraz vakum destilacija je jezično i pravopisno pogrešan. Nešto ispravnije je vakuum-destilacija (sa spojnicom!). Još bolje je vakuumska destilacija ili destilacija pod sniženim tlakom.
(3) Općenito, ako u nizu čvrsto - tekuće kristalno - tekuće - plinovito idemo udesno, tada je prijelaz endoterman, a idemo li ulijevo, tada je egzoterman. Primjerice taljenje i isparavanje su endotermni, a ukapljivanje i skrućivanje egzotermni prijelazi. No u ovom trenutku ne mogu sa sigurnošću tvrditi da ne postoji i fazni prijelaz koji se ne bi podvrgavao navedenom pravilu. Štoviše, negdje mi u glavi "zvoni" da postoji nekakav fazni prijelaz kod helija kod kojega je toplinski učinak suprotan očekivanome... Raspitat ću se o tome, pa ako štogod saznam, dopisat ću. Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Tomislav Portada
tportad@irb.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
