|
 |
|
Zašto između alotropskih modifikacija željeza poslije alfa-željeza odmah slijedi gama-željezo, a ne beta
|
|
Ime i prezime:
Gregor Turkalj
marinko.turkalj@ka.t-com.hr
|
 |
 |
Takve se stvari obično javljaju iz povijesnih razloga.
Još je 1600. godine William Gilbert znao da se svojstva željeza ne mijenjaju sa zagrijavanjem kontinuirano. Detaljnije izučavanje ponašanja željeza tijekom XIX. i XX. stoljeća, pokazalo je kako pri zagrijavanju željeza od sobne temperature do tališta, postoje tri diskontinuiteta u svojstvima. Prvi se javlja pri oko 769°C (pri toj temperaturi željezo prestaje biti magnetično), drugi pri oko 906°C, i treći pri 1404°C. Kako do diskontinuiteta svojstava obično dolazi pri faznom prijelazu, bilo je za zaključiti da pri tim temperaturama prelaze pojedina alotropske modifikacije željeza jedna u drugu. Te su onda alotropske modifikacije nazvane alfa-željezo (stabilno do 769°C), beta-željezo (stabilno od 769°C do 906°C), gama-željezo (stabilno od 906°C do 1404°C) i delta-željezo (stabilno od 1404°C do tališta pri 1505°C). Kasnije se je shvatilo da je beta-željezo zapravo nemagnetična modifikacija alfa-željeza (imaju istu kristalnu strukturu), tako da je negdašnja beta-modifikacija pribrojena alfa-modifikaciji i tako je došlo do toga da je alfa-željezo stabilno do 906°C, a za njime slijedi gama-željezo stabilno od 906°C do 1404°C.
Još neke podatke, kao i grafički prikaza ovisnosti temperature o vremenu hlađenja rastaljenog željeza sa naznačenim alotropima možeš naći na:
http://info.lu.farmingdale.edu/depts/met/met205/allotropy.html
Pozdrav. |
|
|
Odgovorio:
Vladimir Stilinović
vstilinovic@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
