|
 |
|
Bok...zanima me kakve biste pokuse najviše voljeli za susrete da se izvode????...hvala
E da i još ovo ako može, neznam da li ste ikada probali zlatom(zlatnim nakitom) proći po bijelom zidu i vidjeli da zaostaje crni trag?!..nije mi jasno zašto crn..vjerojatno zlato nije 24-karatno pa je u tome odgovor....hvala...hvala...pozzzz...
|
|
Ime i prezime:
Goran Levak
goran.levak@gmail.com
|
 |
 |
Što se pokusa na Susretima tiče, tu ti ne mogu pomoći, ali ovo drugo pitanje je prilično zanimljivo.
Kada se neka krutina ostruže o tvrdu površinu (tvrđu od same krutine) ostavlja trag. Taj trag se naziva ogreb ili crt. On može biti iste boje kao i sama krutina, ali i ne mora (ogreb se sastoji od jako sitnih čestica, a boja može ovisiti o veličini čestica). Ogreb zlata je - zlatnožut. Općenito, ogrebi metala su iste boje kao i sami metali.
Površina zida (žbuke) nije jako tvrda i na njoj čisto zlato ne ostavlja trag (probao sam). Srebro pak na zidu ostavlja crni trag, za razliku od tvrdih površina (npr. stražnja, neglazirana strana porculanske pločice) na kojima ostavlja srebrnast trag. Kako je zlato (od 18 karata) od kojega se pravi nakit legura (u glavnom) zlata, srebra i bakra, čini se vjerojatnim da je srebro odgovorno za crni trag. Osobno, sekao bih da crni trag potječe od srebrova sulfida (Ag2S) koji nastaje na površini srebra (i legura koje srebro sadrže). Kada je na površini metala on je u česticama vrlo male površine i ne vidi se golim okom (dok ga ne nastane dovoljno i vidimo da je srebrni predmet "pocrnio"). Kada se pak otare o zid, sitne se čestice srebrova sulfida razdrobe, srebrov sulfid prekrije veću površinu i vidi se kao crni trag.
Jako je lijepo vidjeti kada netko promatra svijet oko sebe i razmišlja o opaženome. Samo tako nastavi!
Pozdrav. |
|
|
Odgovorio:
Vladimir Stilinović
vstilinovic@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
