|
 |
|
Na županijskom natjecanju za 7. razrede bilo je postavljeno pitanje koje je bilo vezano uz otapanje limunske kiseline u vodi. U epruvetu se doda određena kolićina kristala limunske kiseline, te se dodaje vode dok kristali ne budu potopljeni. Nakon stajanja (preko noći) kristali limunske kiseline NISU SE OTOPILI u vodi. Kakva je sada ta otopina (zasićena, nezasićena, prezasićena)? Otopina bi (barem po mojem) trebala biti prezasićena, jer je definicija prezasićene otopine: "Prezasićena je otopina ona koja pri danoj temperaturi može otopiti manju količinu otopljene tvari nego je u nju dodano.", jer je opis otopina baš takav: dio je otopljene tvari otopljen, dok se drugi dio nije otopio, te se od otapala "traži" da otopi više otopljene tvari nego što može. Po riješenjima to je ZASIĆENA otopina!?! Nakon gijanja te otopine limunska se kiselina sva otopila, te se nakon hlađenja na sobnu temperaturu otopina NIJE KRISTALIZIRALA I SADRŽAJ JE EPRUVETE BIO TEKUĆ. Kakva je tada ta otopina? Po mojem je zasićena, jer je otopila sve otopljene tvari koje je mogla pri danoj temperaturi, no po riješenjima je prezasićena, dok po mojem prezasićena postaje tek nakon dodavanja novog kristalića limunske kiseline (koji izaziva kristalizaciju).
Molim odgovor...
|
|
Ime i prezime:
Petra Bosilj
petra.bosilj@vz.hinet.hr
|
 |
 |
Petra, zasićena otopina je (najbolje ili možda najjednostavnije rečeno) ona koja je u ravnoteži s talogom. To će reći, staviš li u čašu nešto soli i vode doći će do otapanja soli (ukoliko je topljiva u vodi). Otapanje soli će završiti kad otapalo otopi onoliko soli koliko može pri toj temperaturi. U navedenom primjeru to se i dogodilo, a s obzirom da je zaostao talog znači da se otapalo zasitilo te je nastala zasićena otopina. Nakon toga otopina je zagrijana te je došlo do potpunog otapanja spoja (limunske kiseline). Ovo se zbilo pri povišenoj temperaturi. Međutim ponovnim hlađenjem nije nastao talog. Usporedimo li to s početnim stanjem (bilo je taloga) očita je kontradikcija. Za očekivati je da će, pri sobnoj temperaturi, ponovo biti taloga, a nema ga. Logično slijedi da sada otopina sadrži više otopljene tvari nego prije te je prezasićena. Do prezasićenja dolazi zbog toga što je na neki način onemogućena kristalizacija te ne dolazi do nastajanja taloga. Tek dodatak klice (kristalića ili čestice na kojoj će početi rasti kristali, tj., izlučivanje suviška otopljene tvari) ili nekog drugog vanjskog čimbenika omogućuje kristalizaciju. Prezasićene otopine smatramo nepostojanim; lako je u njima izazvati promjenu koja vodi sustav u neko postojanije stanje. Pozdrav. |
|
|
Odgovorio:
Nenad Judaš
judas@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
