ŠTO SUVREMENI KEMIČARI MISLE O TVARIMA? (MOLIM DA MI ŠTO PRIJE ODGOVORITE, treba bi za zadaću za četvrtak)!!!!!!!!HVALA,Tea

Ime i prezime: TEA SVATOŠ simple15@net.hr

 


Budući da je kemija znanost koja se bavi upravo proučavanjem tvari, kemičari o tvarima razmišljaju jako puno. Nisam siguran što o tvarima tebe zapravo zanima, ali evo nekoliko definicija koje bi ti mogle biti korisne:

Tvar (materija) je zajedničko ime za sve ono što posjeduje masu (točnije masu mirovanja). U skladu s Einsteinovom teorijom relativnosti, moze je se definirati kao onakav oblik mase/energije koji se giba brzinama manjim od brzine svjetlosti (tj, ne može dosegnuti brzinu svjetlosti). Ova druga definicija je nešto točnija, a prva razumjivija, iako zapravo znače više-manje isto. U svakodnevnom kemičarskom životu možemo reći da ćemo tvarima smatrati sve ono što se sastoji od atoma (samostalnih, vezanih u molekulama, nabijenih tj. iona ili na bilo koji drugi način.).
Ukoliko se tvar sastoji od dijelova koji imaju različita svojstva među kojima postoje nekakve stroge granice, tada kažemo da je tvar heterogena, a ukoliko su joj svojstva posvuda jednaka (ili se kontinuirano mijenjaju)) nazivamo je homogenom. Primjerice, granit je heterogena tvar jer se mogu vidjeti pojedina zrnca različite boje, dok je legura od koje je načinjena kovanica od 5 kuna homogena tvar. Ukoliko kovanicu zagrijemo na jednom kraju, on će se ugrijati i biti topliji od drugog kraja, tj. imat če različita svojstva (kao prvo temperaturu, a s njom i gustoću, električnu vodljivost itd.), no, budući da se sva ta svojstva kontinuirano mijenjaju od jednog (toplijeg) do drugog (hladnijeg) kraja kovanice, tvar od koje je ona načinjena je i dalje homogena.
Ukoliko neka homogena tvar ima stalan kemijski sastav, kažemo da je to čista tvar (supstancija). To nije najbolja moguća definicija jer postoje i bertolidi, čiste tvari čiji sastav može varirati (željezov(II) sulfid je primjer takve tvari), ali za svakodnevnu uporabu sasvim je dovoljna.
Čista tvari koje se mogu rastaviti na jednostavnije tvari nazivaju se kemijskim spojevima, a one koje se ne mogu rastaviti nazivaju se elementarnim tvarima. Elementarne se tvari sastoje od samo jedne vrste atoma (točnije, od atoma s jednakim atomskim brojevima tj. brojem protona u jezgri).
Kako su definicije stvar dogovora, to se ne uspiju uvijek svi oko njih i dogovoriti te mogu postojati sporna područje. Ovaj je sustav definicija koji je postavio američki kemičar Linus Pauling, no ne moraju se svi kemičari svijeta s njime i složiti. Evo jednog kamena spoticanja: smjesa leda i vode je heterogena, ali se sastoji od molekula samo jedne vrste. Je li ta heterogena smjesa možda ipak čista tvar? Može li čista tvar biti heterogena? To su muke definiravanja pojmova koji opisuju prirodu...
Nadam se da će ti ovo pomoći.
Pozdrav.

Odgovorio: Vladimir Stilinović   vstilinovic@chem.pmf.hr

<-- Povratak

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija