MOLIM VAS DA MI POŠALJETE DETALJNI ODGOVOR NA MOJE PITANJE.HVALA!!! SVE ŠTO ZNATE O ARRHENIUSOVOJ TEORIJI,ILI O LEWISOVOJ,ILI BRONSTEDA.

Ime i prezime: MARKO KUKEC stjepan.kukec@vz.hinet.hr

 


Ne pada mi na pamet napisati sve što znam o tome. To piše u časopisima i knjigama.

Ipak, više ćete naučiti ukoliko Vam predočim značenje navedenih teorija i njihov doseg. Arheniusova teorija ima povijesno značenje. U vrijeme kad je Arhenius postavio da soli, kiseline i lužine disociraju (rastavljaju) na ione, to nije mogao shvatiti i prihvatiti čak ni jedan Mendeljejev. Arheniusaova disertacija, u kojoj je njegova teorija bila prvi put iznesena, jedva je bila prihvaćena; tek na intervenciju W. Ostvalda, a na kraju je dobio doktorat s najnižom ocjenom.
Zanimljivo: S. Arhenius, W. Ostvald i J. H. van't Hoff su utemeljitelji fizikalne kemije!
Ponašanje kiselina u vodi, te lužina i soli nije jednako. Molekula kiseline s molekulom vode reagira tako da joj donira proton (hidron); to je protolitička reakcija.
Pri tome nastaje odgovarajući anion i oksonijev ion, H3O+. Ionski kristali hidroksida i soli pod utjecajem molekula vode raspadaju se na hidratizirane ione od kojih su građeni.
Ti ioni nisu nastali nego su već bili ugrađeni u kristalu i sada se hidratizirani nalaze u vodenoj otopini. Jednako tako ti ioni mogu sudjelovati u protolitičkim reakcijama. Oni mogu biti kiseline i/ili baze, jake i/ili slabe, otud hidroliza (hidroniranje).
Brønsted-Lowryeva teorija najprikladnija je za razumijevanje ravnoteža u otopinama.
Ukoliko molekula kiselin daje proton (hiodron) nešto mora taj proton vezati (primiti, akceptirati). To je nevezni elektronski par pa je vrsta koja ga posjeduje elektron donor, odnosno baza. No, nevezni par ne mora primiti samo proton, nego i svaku drugu kemijsku vrstu koja je protonu srodna, dakle elektron akceptor, kiselina. To je Lewisova teorija.
Pozdrav.

Odgovorio: Petar Vrkljan   judas@chem.pmf.hr

<-- Povratak

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija