|
 |
|
Da li su hidridi samo spojevi metala i vodika (npr NaH, MgH2, CaH2) ili postoje i nemetalni hidridi? Ako je hidridni ion H-, molekule npr. H2S u sebi imaju H+ ione pa to nisu hidridni ioni. Molim vas, objasnite mi hidride!
|
|
Ime i prezime:
Martina Gačar
martina.gacar@zg.htnet.hr
|
 |
 |
Hidridi su spojevi vodika s elementima elektropozitivnijima od vodika. Hidride općenito dijelimo na ionske hidride, kovalentne hidride i intersticijske hidride prijelaznih metala.
Ionski hidridi su ionski spojevi u kojima postoji hidridni anion. Najzgodnije si ih je zamisliti kao halogenide u kojima umjesto halogenidnoga imamo hidridni anion. To su npr. natrijev hidrid, magnezijev hidrid i kalcijev hidrid. Ionske hidride prave i elementi galij, indij i talij te svi lantanoidi. Ionski hidridi imaju kristalnu strukturu. Oni reagiraju s vodom pri čemu nastaju vodik i metalni hidroksid.
Kovalentni hidridi su spojevi u kojima su elementi kovalentno povezani s vodikom, s time da je vodik u pravilu elektronegativniji od elementa s kojime se spaja. Tu spadaju borovi i aluminijevi hidridi, berilijev hidrid itd. Mnogi kovalentni hidridi imaju polimerne strukture u kojima se javljaju vrlo neobične kemijske veze (npr. trocentrična dvoelektronska veza u boranima).
Ponekad se pod pojmom "kovalentni hidridi" podrazumijevaju i oni kovalentni spojevi elementata s vodikom u kojima je vodik elektropozitivan (npr. ugljikovodici, amonijak, hidrazin itd.). Tada govorimo o kovalentnim hidridima u širem smislu. U tom smislu se, doduše malo nategnuto, i o sumporovodiku (vodikovom sulfidu, sulfanu) može govoriti kao o sumporovom hidridu, iako je parcijalno pozitivni naboj u kovalentnoj vezi sumpora s vodikom smješten na atomu vodika, a ne sumpora.
Intersticijski hidridi prijelaznih metala su vrlo neobični spojevi promjenjivoga kemijskog sastava. O njima bi se moglo govoriti kao o legurama metala s vodikom, jer atomi vodika zauzimaju šupljine u kristalnoj rešetki metala. Neki prijelazni metali (npr. paladij) mogu u svoju kristalnu rešetku primiti upravo nevjerojatne količine vodika, pa se razmišlja o tome da bi ti metali mogli poslužiti kao spremnici vodika. Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Tomislav Portada
tportad@irb.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
