|
 |
|
S kojim se ¹tetnim kemijskim spojevima zagaðuje voæe i povræe uzgajano uz prometnice.
|
|
Ime i prezime:
Ivana Paðen
zdravko.padjen@kvarner.net
|
 |
 |
Automobilski motori ispuštaju u atmosferu sljedeće zagađivače: ugljikov(II) oksid, ugljikovodike, dušične okside, čvrste čestice (čađu), a ovisno o vrsti benzina, mogu ispuštati i olovo. Prva tri zagađivača se ne akumuliraju u biljkama pa ih na taj način ne možemo niti primiti. Čađu naročito ispuštaju Diesel motori i sama po sebi nije štetna, ali obično sadrži adsorbirane razne ugljikovodike od kojih su neki policiklički aromatski ugljikovodici vrlo kancerogeni. Čađa se međutim može samo mehanički taložiti na biljke, što je teško kvantitativno određivati. Olovo se dodaje benzinu u obliku tetraetil olova radi povišenja oktanskog broja, odnosno povećanja otpornosti na detonacije u motoru. Izračunato je da su 1982. godine automobilski motori u Njemačkoj ispustili u okolis 3750 t olova, što je činilo 51,8% ukupno ispuštene količine olova. Iz toga se vidi da su automobili glavni zagađivači olovom, ali taj udio opada kako raste potrošnja bezolovnog benzina. Mjerenjem koncentracije olova u tlu nađeno je neposredno uz autoput 110 mg olova na 1 kg suhog tla, a količina je naglo opadala s udaljenošću, ali je tek na udaljenosti od oko 150 m pala na normalnu količinu za taj kraj od oko 24 mg. Biljke primaju olovo preko korijenja iz tla, ali i preko pora u lišću neposredno iz zraka. Od ukupne količine teških metala koje čovjek primi, oko 75% potiče od biljne hrane, 20% iz životinjske, a 5% neposredno iz atmosfere. Od tako primljene količine oko 12% se resorbira u krv. Olovo se veže na eritrocite i tako dopire do drugih organa, a konačno se deponira u kostima i zubima gdje zamjenjuje kalcij. Naročito je opasno za malu djecu, kod koje još nije potpuno razvijena barijera krv - mozak, tako da dopire i do mozga. Olovo inaktivira razne enzime, a kod visoke koncentracije i direktno razara eritrocite što dovodi do anemije. Kod djece dovodi do smetnji u mentalnom razvoju. Prosječni čovjek od 70 kg težine ima u svom tijelu oko 120 mg olova, a Svjetska zdravstvena organizacija je kao gornju granicu unošenja olova u tijelo odredila 5 mg na dan za čovjeka od 70 kg težine. Najefikasnija mjera za smanjenje zagađenja olovom bila bi potpuno uvođenje bezolovnog benzina.
Heintz i Reinhardt: Chemie und Umwelt, Vieweg, 1990.
|
|
|
Odgovorio:
Goran Stefanic
stefanic@rudjer.irb.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
