|
 |
|
Na koji se način mogu pročistiti površinske vode?
|
|
Ime i prezime:
Krešimir
loncar@hpd.botanic.hr
|
 |
 |
Prema prispjelim pitanjima jasno je da većinu sudionika projekta pored određenih problema i pitanja muče opće prisutni problemi koji se mogu svrstati pod zajednički naziv ekologija. Za rješavanje problema ekologije nije dovoljan samo jedan stručnjak tj. samo jedno područje (biologija, kemija, meteorologija, geografija) već uspješno probleme mogu riješiti samo multidisciplinarne istraživačke grupe.
Površinske vode (u ovom slučaju rijeku Česmu) treba promatrati kao složen sustav koji se sastoji od niza cjelina. Ako pokušamo razlučiti koji su potencijalni zagađivači s uspjehom možemo prepoznati samo najveće. Kao kemičar mogu govoriti o izvorima nitrata, nitrita, fosfata kao posljedica prihrane agrikultura umjetnim gnojivima (mislim da je to glavni izvor spomenutih onečišćenja u vodotoku Česme). Također ne mali utjecaj imaju i kanalizacijski sustavi koji se iz cijelog slivnog područja upućuju prema Česmi. Na ovom mjestu bih pomoć o slivnom području i o eventualnim količinama kanalizacijskih voda potražio od geografa. Pored nitrata s poljoprivrednih zemljišta dolaze i mnogo opasniji spojevi koji se koriste u zaštiti usjeva i ostalih poljoprivrednih kultura. Na ovom mjestu su također neophodni podaci koje posjeduju geografi jer oni mogu procijeniti u kojoj mjeri se određene poljoprivredne površine siju s određenim kulturama te onda kemičar na temelju na tržištu dostupnih zaštitnih sredstava može pretpostaviti o kojim se spojevima radi te ih na taj način može puno lakše detektirati i odrediti njihovu količinu. Također nije rijedak slučaj da se vodotoci zagađuju s biološkim materijalom (primjerice uginula stoka i životinje) što također doprinosi kemijskoj zagađenosti o kojoj kemičar nije u stanju ništa reci ukoliko uz sebe nema biologa koji zna koji se mikroorganizmi nalaze u takvim materijalima i koji su produkti raspada. (Neophodna suradnja s biolozima.) Dijelom zagađenju doprinose i oborine (kiša) u kojima se nalaze otopljeni plinovi ili spojevi koji vjerojatno nisu produkt zagađenja u blizini već su ih kao posljedica ispušnih plinova (industrijskih) do vodotoka donijeli oblaci. Što o tome može znati kemičar? (Neophodna suradnja s fizičarima, tj. meteorolozima.) Dolazimo do pitanja industrijskog zagađenja, najvećeg problema ekologa. Taj se problem može riješiti na taj način da poznajete koja se industrija nalazi na slivnom području te da uz to poznate i industrijske procese, jer nerijetko predstavnici kompanija i privatni poduzetnici ne žele dati podatke koje sve spojeve ispuštaju u okoliš. Pored ovih stalnih izvora zagađenja pojavljuju se i povremena koje možemo svrstati u kriminalne radnje, a vezani su od bacanje otpada na za to zabranjena mjesta. Nije rijetko da Česma nosi plastične karnistere (što se u njima nalazi?), stare gume, plastične vreće zagonetnog sadržaja, odbačene perilice rublja i peći. O tome koji produkti nastaju kao posljedica takvih djelatnosti mogu se načiniti doktorske disertacije, napisati knjige, radovi ...
O PROČIŠĆAVANJU
Na koji način pročistiti površinske vode .... moje je mišljenje da to nije moguće, potrebno je problem postaviti drugačije. Djelatnost mora biti usmjerena prema tome da se onemogući zagađenje. Pri čemu svoj doprinos neće dati nikakav zakon, represija ni propis, doprinos moraju dati svi tj. svaki čovjek. Osnovni motiv djelovanja mora biti MISLI GLOBALNO - DJELUJ LOKALNO. Pročistiti moramo kanalizacijske sustave, industrijske vode, na tvorničke dimnjake možemo ugraditi filtre, možemo pronaći način poljoprivredne proizvodnje koja neće toliko ovisiti o zaštitnim sredstvima i umjetnim gnojivima. No isto tako moramo djelovati u smjeru informiranja i stalnog upozoravanja javnosti na ekološke probleme i propuste. Potrebno je razvijati vlastita tehnološka rješenja koja u minimalnom stupnju interferiraju s okolišem, a ne kupovati zastarjelu tehnologiju koja je u dobroj mjeri zagadila zapadni svijet.
Prema tome još jednom zahvaljujem Krešimiru koji je potaknuo ovu važnu raspravu te se nadam da će se i ostali priključiti i dati svoje viđenje problema. |
|
|
Odgovorio:
Goran Štefanić
stefanic@rudjer.irb.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
