|
 |
|
KAKO SU KISIK, HELIJ, SUMPOR I FOSFOR DOBILI IME?
|
|
Ime i prezime:
TINA
ivica.pavetic@net4u.hr
|
 |
 |
Imena kemijskih elemenata u hrvatskom jeziku možemo podijeliti u tri skupine: narodna imena, kovanice i međunarodna imena.
Narodna imena imaju elementi poznati od pradavnih vremena. To su željezo, bakar, srebro, kositar, zlato, živa i olovo. Te su metale u doba alkemije ljudi magijski povezivali s nebeskim tijelima: željezo s Marsom, bakar s Venerom itd. Više o tome možeš pročitati u knjizi prof. D. Grdenića Povijest kemije, Školska knjiga / Novi Liber, Zagreb.
Hrvatske je kovanice skovao Bogoslav Šulek (1816. - 1895.). Od brojnih imena koja je predlagao do danas su se zadržala samo četiri: vodik, ugljik, dušik i kisik. Šulek je predlagao i mnoga druga imena, npr. smrdik (za brom), jedik (za fluor), solik (za klor) itd., no ona nisu bila prihvaćena.
Sva preostala imena kemijskih elemenata pripadaju u treću skupinu - to su međunarodna imena. Njihovi se hrvatski oblici tek neznatno razlikuju od latinskih ili engleskih oblika, npr. jod (hrvatski) = iodum (latinski) = iodine (engleski).
Što se tiče porijekla (etimologije) imena kemijskih elemenata, to je toliko opširna tema da bi se o njoj mogla napisati čitava maturalna radnja. Ukratko, po etimologiji imena elemente možemo podijeliti na one koji su svoje ime dobili po mineralima, osobama, mitološkim bićima, nebeskim tijelima, geografskim lokalitetima, svojstvima (najčešće boji) ili im je ime nastalo slaganjem više riječi. Pri istraživanju etimologije treba biti jako oprezan: tako, npr. element indij svoje ime nije dobio po Indiji, nego po indigu; ime elementa osmija nema veze s brojem osam, nego s grčkom riječi osme koja znači miris. O zbrci s pridjevima od riječi olovo pročitaj ovdje.
Evo i konkretnog odgovora na tvoje pitanje:
Kisik se latinski zove oxygenium, što potječe od grčkih riječi oksis i geinomai, u slobodnom prijevodu onaj koji tvori kiseline. U doba kada je kisik otkriven, smatralo se da sve kiseline sadrže kisik - danas znamo da tomu nije tako. Hrvatsku kovanicu kisik izvedenu od riječi kiselina predložio je, kao što je već spomenuto, Bogoslav Šulek.
Helij je jedini kemijski element koji je otkriven najprije na Suncu, a tek zatim na Zemlji. Promatranjem spektra Sunčeva zračenja dokazano je da na Suncu postoji neki do tada nepoznati kemijski element, pa je on po Suncu nazvan helium od imena grčkog boga Sunca Heliosa i nastavka -ium (hrv. -ij) zbog pogrešnog vjerovanja da se radi o metalu (taj nastavak bio je u doba otkrića helija rezerviran za metale).
Sumpor je poznat od pradavnih vremena. Spominje se na više mjesta u Bibliji. Ime mu potječe najvjerojatnije od sanskrtske riječi sulveri - bakrov neprijatelj, jer kemijski reagira s bakrom. O etimologiji riječi sumpor postoje i drugačija mišljenja.
U engleskom jeziku postoje dva načina pisanja: britanski sulphur i američki sulfur. Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju (IUPAC) podržava američki način pisanja.
Fosfor je dobio ime od grčke riječi phosphoros (svjetlonoša) po tome što zbog spore oksidacije svijetli u mraku. Šulek je za fosfor predlagao kovanicu svjetlik, no ona se nije udomaćila.
Jako dobar izvor informacija o engleskim imenima elemenata imaš ovdje. Pozdrav,
|
|
|
Odgovorio:
Tomislav Portada
tportad@irb.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
